Mrkva (lat. Daucus carota, eng. Carrots) je korjenasto povrće bogato vitaminima A, B3, C i E, a od minerala kalcijem i željezom. Zbog svoje niske kalorične vrijednosti često se koristi za redukcijske dijete. Nenametljiva i otporna mrkva je namirnica čije prisustvo nam je "obično", ali nas vjerno i svakodnevno održava u dobrom zdravlju. Radi se o zlata vrijednom plodu koji ima prihvatljivu cijenu. U srednjem vijeku bila je ljubičaste boje, dok se narančasta mrkva pojavljuje u 17. i 18. st. u Holandiji.

Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. Tijekom dana važno je ne preskakati glavne obroke i započeti dan s doručkom. Tijekom noći naše rezerve u obliku glikogena  razgrađuju se kako bi se osigurala glukoza potrebna našem organizmu.

Istraživanja pokazuju da određena hrana može naglo postati zdravija ako se jede zajedno s nekom drugom. Od špinata i cikle, do crvenog vina i jabuke, slijedi 10 parova koje iznimno poboljšavaju osobine druge namirnice. Zašto je sok od naranče tako dobar uz zobenu kašu? I što to u maslinovom ulju poboljšava svojstva rajčice? Novi dokazi pokazuju da određene kombinacije namirnica nude daleko veće koristi nego što bi to mogle ijedna od njih zasebno.

Proljeće i ljeto je doba jagoda jer krajem ožujka iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Jagoda (Fragaria Vesca) pripada porodici ruža, a domovina joj je u Europi. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke.  

Kako bi danas objasnili riječ ili pojam "začina" Oxford English Dictionary (a njemu vjerujemo jer su Englezi bili pomorci, a sir Frances Drake glavni tragač za začinima, posebno za cimetom) kaže: "Razne tvari jakog okusa ili arome biljnog podrijetla, dobivene od tropskih biljaka, koje se obično koriste kao dodatak prehrani ili u druge svrhe zbog njihova miomirisa i očuvanja svježine."

Prema studiji globalnog opterećenja bolestima 80% smrtnosti u svijetu, a u Europi čak 86% smrtnosti,  uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima. Svjetska zdravstvena organizacija 2005. godine zacrtala je kao globalni cilj u idućih 10 godina smanjiti smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti svake godine za 2%, provodeći intervencije na individualnoj i populacijskoj razini.  Na osnovi rezultata projekta Usporedne procjene rizika SZO cilj bi se moglo postići smanjenjem glavnih čimbenika rizika za nastanak ovih bolesti.