Naslovnica
19.10.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Utrka "Reumatlon 2018."

U subotu 20. listopada na zagrebačkom Bundeku održat će se 5. Reumatlon, utrka podrške za odrasle i djecu oboljele od... Više...
Slika
Metode umjetne oplodnje

Metode potpomognute (asistirane) oplodnje  obuhvaćaju metode kojima se kontrolira i potpomaže ne samo oplodnja jajne stanice,... Više...
Slika
Rok upotrebe namirnica

Čitajući između redaka natpise na prehrambenim namirnicima "Najbolje kupiti do" i "Najbolje upotrijebiti do", nekada je... Više...
Slika
"Tisuću dana proljeća"

U knjižnici Prečko 22.10. (pon) u 18h održat će se putopisno predavanje i predstavljanje knjiga "Tisuću dana proljeća" i... Više...
Slika
"Crveni mjesec" Miranda Gray

"Crveni mjesec" autorice Mirande Gray ženama omogućava spoznaju ciklične prirode, razumijevanje i shvaćanje kerativne,... Više...
Slika
Najezda "smrdljivih martina"

"Smrdljivi martini" lat. Rhaphigaster nebulosa, kukci koji ne podnose hladnoću su s prvim nižim temperaturama počeli tražiti... Više...
Slika
Test na drogu-otiskom prsta

Revolucionarni novi test na droge detektira ilegalne supstance s tragova znoja koji se nalaz na otisku prsta, a testiranje se... Više...
Slika
Rano otkrivanje raka dojke

Listopad je posvećen podizanju svijesti javnosti o raku dojke. Prilika je to da naglasimo važnost prevencije i mogućnosti... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Dan epilepsije PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 10 Veljača 2009 08:41

epilepsijaNa prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor na svom zasjedanju 17. listopada 2008. godine donio jednoglasnu odluku da se 14. veljače proglasi Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije. O prijedlogu Vlade Republike Hrvatske prethodno je podržao Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 12. sjednici,15. listopada 2008. godine.

U izvješću Odbora istaknuto je da epilepsija izrazito stigmatizirana, da su bolesnici često izloženi diskriminaciji, te da mnogi imaju pogrešno mišljenje da je epilepsija duševna i zarazna bolest.

U izvješću se navodi članovi Odbora podupiru osnivanje Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije, što bi trebalo imati za posljedicu promjenu stava prema oboljelima od epilepsije, kao i odnosa društva u cjelini prema ovoj bolesti.

U kazalištu "Mala scena" u četvrtak 12. veljače 2009. g. s početkom u 10h održat će se javna tribina i predavanje na temu "Živjeti s epilepsijom". Na tribini će se razgovarati o poboljšanju kvalitete života oboljelih o epilepsiji i destigmatizaciji oboljelih. Gosi će biti poznati stručnjaci iz Hrvatske i susjednih zemalja.

 

Epilepsija

 

Podaci pokazuju da je epilepsija najčešća neurološka bolest, od koje u Hrvatskoj boluje 45.000 osoba (1 posto populacije). Zbog nedovoljne informiranosti, često nije prepoznata, a brojni oboljeli ne zatraže medicinsku pomoć u strahu od negativnih posljedica za posao, karijeru, položaj u društvu i slično. Danas postoji dobra dijagnostika i dobri lijekovi uz koje 70-80% pacijenata može u potpunosti kontrolirati svoju epilepsiju.

Uzroci epilepsije


Epilepsija se može objasniti kao abnormalna aktivnost mozga, koja u određenom kraćem razdoblju, otprilike 30 sekundi do nekoliko minuta, može izazvati i gubitak svijesti. Postoji oko tridesetak vrsta epilepsije, koje se danas bolje dijagnosticiraju i bolje liječe nego što je to bio slučaj u prošlosti. Kod oko 70-75% epilepsija uzrok nije poznat. Vrlo
mali dio, najčešće primarnih generaliziranih, je nasljedan.

Ostali faktori rizika koje danas poznajemo su ozljede glave uslijed prometnih nesreća, udaraca ili padova, zatim infekcije mozga, poput meningitisa, encefalitisa i slično. Vrlo čest uzrok je i herpes zoster encefalitis, koji uzrokuje epilepsije koje se vrlo teško liječe lijekovima. Treba spomenuti i moždani udar, alkohol u kojima je također povećana mogućnost epileptičkih napada.


Kod starijih ljudi epilepsija je najčešće simptomatska, odnosno javlja se kao posljedica nekih drugih bolesti, najčešće mozga (Parkinsonova, Alzheimerova bolest, multipla skleroza) ili metaboličkih promjena u organizmu, primjerice visokog ili niskog šećera, poremećaja u metabolizmu kalija ili natrija i slično.

Epileptički napad


Ljudi najčešće dođu neurologu nakon prvog gubitka svijesti. Nakon napada mogu se javiti migrene, glavobolje te posljedične slabosti ruke ili noge. Klasični epileptički napad, odnosno kad osoba padne i ima konvulzije, javlja se u slučaju generalizirane epilepsije, no češće su parcijalne epilepsije, kod kojih se epileptično žarište nalazi u jednom dijelu mozga i odatle kreće napad. U tom slučaju, osoba nije svjesna neko kraće vrijeme, ali bez ikakvih trzaja rukom ili nogom. Može čak biti i pri punoj svijesti i razgovarati, te biti svjesna samog napada, ali ga ne može spriječiti. Takvi se napadi teže dijagnosticiraju jer ih ljudi ne prepoznaju.

Novi antiepileptici


U Hrvatskoj postoji 6 lijekova protiv epilepsije uz pomoć kojih se bolest može gotovo u potpunosti kontrolirati u 70-80% slučajeva, pod uvjetom da ih pacijent redovito uzima, što znači dva puta na dan tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Tek se kod epilepsija koje su jasno uzrokovane određenom patologijom mozga (primjerice krvožilne malformacije ili tumor na mozgu), ide na operativni zahvat kojim se uzrok odstranjuje. U tom se slučaju može se govoriti o izlječenju, no kod većine bolesnika govorimo o dobro kontroliranoj epilepsiji. Ukoliko bolesnik redovito uzima terapiju, naročito ako je na antiepilepicima novije generacije, mala je vjerojatnost da će imati nuspojave.
Ukoliko, pak, ne uzima lijekove, kvaliteta života drastično mu pada te postoji vjerojatnost da će se javiti i dodatne bolesti: depresija, tjeskoba, psihotična stanja, a moguće su i neke sistemske bolesti, primjerice slabost organizma. Prema najnovijim saznanjima, epileptički napadi mogu biti jedan od faktora rizika i za moždani udar.

Nova metoda i u Hrvatskoj


Osim spomenute dvije najčešće metode liječenja, postoji i stimulator nervusa vagusa, nova metoda koja se već primjenjuje i u Hrvatskoj, zasad kod manjeg broja bolesnika. Riječ je o implantatu koji se umeće u područje moždanog živca, a koji onemogučuje razvoj punog epileptičkog napada. S takvim se implantatom može smanjiti učestalost napada, ali se oni ne mogu u potpunosti kontrolirati. Može ostati u mozgu više godina, uz redovite liječničke kontrole. U dječjoj i adolescentskoj dobi epileptički se napadi prilično uspješno mogu kontrolirati i takozvanom ketogenom dijetom, odnosno dijetom s velikom količinom masti i proteina.

Oprez u trudnoći i s kontracepcijom


Žele li imati djecu, bolesnicama koje pate od epilepsije savjetuje se da trudnoću planiraju sa svojim neurolozima i epileptolozima. Naime, od cijelog spektra lijekova protiv epilepsije, neki izazivaju veća, neki manja oštećenja ploda. Danas nije poznat epileptik koji bi bio bez ikakvih nuspojava. Osim toga, epileptički napad ili serija napada dovode do smanjenja razine kisika u krvi, dakle i kod fetusa, što može izazvati veće probleme i malformacije nego što bi bi ih mogli izazvati lijekovi.
Točno je i da se većina epileptika nalazi u mlijeku tijekom dojenja. No, količine su vrlo male i zasad nema pokazatelja da bi tako niska koncentracija mogla dovesti do malformacija djeteta.
Dokazano je da kontracepcijska sredstva ne pružaju potpunu zaštitu kod bolesnika koji uzimaju antiepileptike. Točnije, oni za čak 30-50 posto smanjuju djelotvornost kontracepcijskih pilula. Drugim riječima, pilula nije dovoljna zaštita protiv neželjene trudnoće, nego treba koristiti i dodatne metode. Utjecaj je i obrnut. Kontracepcijske pilule, prvenstveno njihov sastojak estrogen, smanjuju djelotvornost epileptika. Oboljeli od epilepsije koji uzimaju kontracepcijska sredstva imaju, dakle, niže razine lijeka u krvi, što znači da je mogućnost epileptičkog napada kod njih povećana.

Video igrice kao okidač


Uz neke vrste epilepsija koje se javljaju isključivo u djetinjstvu, privremene su i s vremenom same po sebi nestaju, epileptične napade mogu uzrokovati porođajne traume, infekcije i slično. I takozvane febrilne konvulzije, koje se javljaju tijekom prve dvije-tri godine prilikom povišene temperature, u kasnijoj dobi mogu dovesti do razvoja epilepsije. Epileptički napad mogu uzrokovati i kompjutorske igrice. No, to ne znači da dijete koje je doživjelo napad boluje od epilepsije. Naime, da bi se postavila dijagnoza epilepsije potrebno je doživjeti barem dva epileptička napada i moraju se zabilježiti promjene na encefalogramu.Može se dogoditi da te igrice budu "okidač" koji dovede do manifestiranja bolesti kod djece koja imaju latentnu generaliziranu epilepsiju s nekim nasljednim faktorom, a koja se dotad još nije izrazila. U svakom slučaju, ukoliko tijekom igranja video igrica ili rada na kompjutoru dođe do gubitka svijesti, sa ili bez konvulznih elemenata, treba potražiti savjet neurologa, koji će onda odrediti daljnju obradu
.

 

sv. ValentinSveti Valentin, čiji dan se slavi 14. veljače, bio je biskup koji je živio u 3. stoljeću. U to vrijeme Rimskim carstvom vladao je car Klaudije, a kršćani su bili proganjani. Prema predaji sv. Valentin izliječio je od epilepsije sina jednog uglednog rimskog građanina, te se stoga štuje kao zaštitnik osoba s epilepsijom. Ovoga sveca se smatra i zaštitnikom osoba koje se vole.  Prema jednom od tumačenja to se osniva na njegovu protivljenju carskim zakonima koji su tada zabranjivali rimskim vojnicima da stupaju u brak.

Osim sv. Valentina, zaštitnikom oboljelih od epilepsije smatra se i sv. Vid, koji je također živio u Rimskom carstvu i umro mučeničkom smrću.

 

 www.epilepsija.hr

 

facebook  youtube

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.