Naslovnica
20.8.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
ZeGeVege Festival 2018.

11. ZeGeVege festival održava se u petak 7. rujna 2018. od 8 do 21 sat i subotu 8. rujna od 8 do 19 sati na glavnom zagrebačkom... Više...
Slika
Groznica Zapadnog Nila

Groznica Zapadnog Nila dijagnosticirana je zadnjih dana kod nekoliko pacijenata u našoj zemlji, ali epidemiolozi ističu da je... Više...
Slika
Ljeto bez liječnika

Kako biste neometano uživali u moru i suncu na zasluženom odmoru obratite pozornost na nekoliko savjeta koji vam mogu samo... Više...
Slika
Odrastanje djece bez ljubavi

Kada emocionalne potrebe djeteta nisu ispunjene kako treba, tada ono razvija svoju osobnost na specifičan način. Nedostatak... Više...
Slika
"Sretna trka 2018."

Hrvatska čitaonica sela Kuti i Maraton klub Velika Gorica vas pozivaju na "Sretnu trku" u subotu, 21.07.2018. sa startom u... Više...
Slika
10 simptoma srčanog udara

Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao... Više...
Slika
WUC Handball 2018.

Riječki športski sveučilišni savez u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom i Sveučilištem u Rijeci će od... Više...
Slika
"Medo Trail 2018."

MEDO TRAIL 2018 organizira se na Medvednici 14.07.2018. /subota/ kao 8. kolo Treking lige. Za sve koji poznaju Medvednicu (i... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Svjetski dan bolesnika 2014. PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 11 Veljača 2014 08:21

dan-bolesnikaSvjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače od 1992.g., a utemeljio ga je papa Ivan Pavao II s ciljem senzibilizacije društva za potrebe bolesnika i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Na prvom su mjestu po učestalosti bolesti dišnog sustava (15% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja), bolesti srca i krvnih žila na drugom mjestu (12% slučajeva), te slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (11,5%).

Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom (6,7%) na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava (6%) na petom. Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.

Niska stopa TBC-a

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis). Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A, sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih prilika u zemlji. Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje povoljan nastavak pada učestalosti, te je u postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000 stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.

Pad učestalosti AIDS-a

Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS). AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.

Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50%), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7%). Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po zastupljenosti). No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom učestalošću HIV infekcije.

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.

HZJZ.hr

Vezani članci:

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.