Svjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače od 1992.g., a utemeljio ga je papa Ivan Pavao II s ciljem senzibilizacije društva za potrebe bolesnika i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Na prvom su mjestu po učestalosti bolesti dišnog sustava (15% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja), bolesti srca i krvnih žila na drugom mjestu (12% slučajeva), te slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (11,5%).

Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom (6,7%) na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava (6%) na petom. Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.

Niska stopa TBC-a

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis). Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A, sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih prilika u zemlji. Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje povoljan nastavak pada učestalosti, te je u postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000 stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.

Pad učestalosti AIDS-a

Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS). AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.

Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50%), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7%). Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po zastupljenosti). No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom učestalošću HIV infekcije.

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.

HZJZ.hr

Vezani članci:

• "Bicikliraj za epilepsiju"
• "Dan bijelog štapa"
• "Konfucije iz srca"
• Dan melanoma
• Dan narcisa 2019.
• Dan planeta Zemlje 2017.
• Dan prava osoba s duševnim smetnjama
• Dan ružičastih majica
• Dan žena
• Europski dan debljine