Naslovnica
26.4.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
5. Psihofest

PSIHOFEST - festival popularizacije psihologije održava se u nedjelju, 14. travnja 2019. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u... Više...
Slika
Detoksikacija jetre

Detoksikacija jetre provodi se u svrhu "čišćenja" s ciljem regeneracije stanica jetre ako postoje oštećenja uslijed... Više...
Slika
Utrka "To nisu samo ženske stvari"

U subotu 25. svibnja 2019. od 10 do 14 sati na Bundeku, Udruga "SVE za NJU" po drugi put organizira utrku "To nisu samo ženske... Više...
Slika
"Priče iz daljina" Boris Rukavina

Pozivamo vas na predstavljanje knjige "Priče iz daljina" Borisa Rukavine koje će se održati 23.04. u 19h u Knjižnici Prečko.... Više...
Slika
Radionica "Pčelinji propolis-prirodni antibiotik"

Pozivamo vas na radionicu mr.sc. Jadranke Lukete "Pčelinji propolis-prirodni antibiotik" koja će se održati u subotu, 27.04.... Više...
Slika
Sve opasnosti "Selfia"

Autofotografiranje ili "selfies" na modernim medijama je štetno te čine mlade ranjivima i podložnima maltretiranju, tvrdi... Više...
Slika
Hans Christian Andersen

Hans Christian Andersen (Odense, 2. travnja 1805. - Kopenhagen, 4. kolovoza 1875.) je svjetski slavan danski pisac bajki, među... Više...
Slika
"Svi za Milu"

Cijela Hrvatska nastavlja prikupljati sredstva potrebna za liječenje djevojčice Mile Rončević. Kako doznajemo, zasad je... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home
Predavanje "Alzheimerova bolest" PDF Ispis E-mail
Novosti
Srijeda, 02 Ožujak 2016 18:00

alzheimer

Pozivamo vas na predavanje "Alzheimerova bolest" koje će se održati 25.04. (pon) u 19h u MZ Medveščak /Kazalište Mala scena u organizaciji Udruge Medikus. Na predavanju će biti predstavljeni simptomi, dijagnostika i načini liječenja bolesti, te mogućnosti unaprjeđenja kvalitete života. Liječnicima, slušaocima predavanja dodjeljuju se bodovi sukladno pravilniku Hrvatske liječničke komore. Ulaz slobodan!

 

Gubitak pamćenja

alzheimerProcjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje. Spomenuta brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a prema podatcima (od 04.12.2006. godine) u Hrvatskoj je tada bilo 806.070 osoba starijih od 65 godina s pravom na zdravstvenu zaštitu. AB je prvenstveno bolest mozga, ona svojim napredovanjem dovodi do demencije, a što znači do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Demenciju uzrokuje najčešće AB (u više od 60% slučajeva), a zatim slijede vaskularna demencija, bolest Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i još mnogi drugi (ali znatno rjeđi) uzroci. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starije populacije, pa se tako znatno češće javlja nakon 65. godine života uz naznaku da njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.

Promjena ponašanja

alzheimerKod oboljele osobe sve češće se javlja popuštanje dosadašnjih interesa i sposobnosti, usporenost u misaonim i fizičkim aktivnostima, usporena reakcija na događanja u obiteljskoj i radnoj sredini, otežano obavljanje radnih obaveza, izbjegavanje istih, poteškoće u pisanju ili čitanju i u govornom izražavanju. Osoba se povlači u sebe, postaje usamljena i nedruštvena, promijenjenog raspoloženja, donosi krive prosudbe u obiteljskim odnosima, postaje nepovjerljiva, sumnjičava, neracionalna u novčanim i imovinskim postupcima. Ako je vozač - donosi opasne i nepredvidive odluke u vožnji, često radi neobjašnjive prekršaje ili čak saobraćajne nesreće. U ranom stadiju bolesti, bolesnik često pokazuje agresiju koja je rezultat osobne svjesnosti popuštanja dotadašnjih psihofizičkih sposobnosti, a koju nam ne može izreći. U ovom stadiju bolesti javlja se i negativna reakcija obiteljske ili radne okoline uz česte prigovore na neuobičajene pogreške bolesnika, što dovodi do međusobne srdžbe, nezadovoljstva i nerazumijevanja. Reakcija bolesnika još je veće povlačenje u sebe, javlja se osamljenost, nesigurnost, sram, depresija, izbjegavanje sudjelovanja u svim događajima, poremećaj spavanja, te osjećaj straha koji je prisutan tijekom cijelog trajanja bolesti.

Registrirani lijekovi

Sada se u Svijetu rabi pet lijekova za AB, i to u različitim oblicima, a od toga su u Hrvatskoj registrirana tri (donepezil, rivastigmin i memantin), no do sada su se premalo koristili, jer se ne nalaze na tzv. pozitivnoj listi HZZO-a tj. mora ih se kupovati. Postoje naznake da će se to u najskorijoj budućnosti promijeniti i da će (konačno) i hrvatski bolesnici koji boluju od AB moči dobiti ove lijekove (makar i djelomično) na teret zdravstvenog osiguranja - to je nešto za što se zalaže Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, a isto bi predstavljao značajan korak u poboljšanju kvalitete života ovih bolesnika. (doc.dr. Ninoslav Mimica)

Alzheimer.hr

 

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.