Naslovnica
18.10.2017.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Zeolit i artritis

 

Doktori

Najnovije

Slika
Akcija "I ja hoću igru"

Pozivamo vas u srijedu, 20. rujna 2017. godine u 8 sati u dječji park iza Boćarskog doma (Prisavlje 2, Zagreb). U tom trenutku... Više...
Slika
Hanžekovićev memorijal 2017.

67. Hanžekovićev memorijal održat će se u utorak 29. kolovoza na stadionu Mladosti. Natjecanje u bacanju kugle – 3.... Više...
Slika
Zege Vege Festival 2017.

Pozivamo vas na deseti po redu, veliki ZeGeVege festival 8. i 9. rujna na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića! Potrebno je... Više...
Slika
"Tumori - rana dijagnostika" predavanje

Pozivamo vas na predavanje "Tumori dojke- rana dijagnostika" u ponedjeljak, 25.09. u 19h u MZ Medveščak / Kazalište Mala... Više...
Slika
Euromelanoma day 2017.

Hrvatsko dermatološko društvo poziva vas na konferenciju povodom manifestacije Euromelanom day 2017. dana 30.05. u 12h u Oris... Više...
Slika
Kvinoja - "majka žitarica"

Kvinoja je istovremeno i "lažna žitarica" i "majka žitarica", kvinoja (quinoa) zbog činjenice da sadrži više kalcija od... Više...
Slika
Urin ukazuje na bolest

Ovisno o stanju organizma, zdravlju i unosu hrane i pića, mokraća može imati različite boje. Ponekad je dovoljno povećati... Više...
Slika
"Alkoholizam-bolest pojedinca, obitelji i zajednice"

Predavanje "Alkoholizam – bolest pojedinca, obitelji i zajednice" održat će se 25.05. (četvrtak) u organizaciji ZZJZ... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Predavanje "Urični artritis (giht)" PDF Ispis E-mail
Novosti
Petak, 07 Studeni 2014 08:34

gihtPozivamo vas na predavanje "Urični artritis (giht) - prehrambene preporuke" koje će se održat u ponedjeljak, 24.11. u 19h u dvorani MZ Medveščak (Kazalište Mala scena) u organizaciji Udruge Medikus. Voditeljica Udruge, dr Vesna Vučičević predstavit će uzroke i znakove pojave uričnog artritisa, te navesti prehrambene preporuke o dozvoljenim i štetnim namirnicama. Liječnicima-posjetiocima predavanja dodijeljuju se 4 boda sukladno pravilniku Hrvatske liječnicke komore. Ulaz slobodan!

 

 

 

Bolest nakupljanja mokraćne kiseline

Giht (ponekad se koristi naziv "podagra" kada uključuje nožni palac) je bolest ili zdravstveno stanje kojeg obično obilježavaju ponavljajući napadi upalnog artritisa. Manifestira se kao crven, osjetljiv, vruć i natečen zglob. U većini slučajeva (u približno 50 % slučajeva) zahvaćen je metatarzofalangealni zglob nožnog palca. Giht je metabolička bolest, koja nastaje kao posljedica trajno visokih razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) i taloženja kristala mononatrijevog urata u zglobovima i drugim dijelovima tijela. Može se pojaviti i u obliku nakupina poznatih pod imenom urički tofi, u obliku bubrežnih kamenaca i uratne nefropatije.

Giht izazivaju povišene razine mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina kristalizira, a kristali se talože u zglobovima, tetivama i okolnom tkivu. Klinička slika je jasna ako se u zglobnoj tekućini nalaze karakteristični kristali. Simptome ublažava liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima, steroidima ili kolhicinom. Jednom kad se akutni napad ublaži, razine mokraćne kiseline se smanjuju promjenama u načinu života, a kod osoba koje imaju česte napade gihta alopurinol ili probenecid pružaju dugotrajnu prevenciju. Učestalost gihta znatno se povećala zadnjih desetljeća i pogađa 1-2 % populacije zapadnog svijeta u određenoj dobi života. Vjeruje se da je do povećanja došlo zbog sve brojnijih faktora rizika kao što su metabolički sindrom, sve dulji životni vijek čovjeka i način prehrane. U povijesti je giht bio poznat kao “bolest kraljeva” ili “bolest bogataša”.

Znakovi

gihtGiht je prisutan u više oblika, najčešće kao ponavljajući napad akutnog upalnog artritisa (crven, osjetljiv, vruć, otečen zglob). Metatarzofalangealni zglob u bazi nožnog palca je najčešće zahvaćeni dio i čini gotovo polovicu slučajeva. I drugi zglobovi kao što su pete, koljena, zapešća i prsti ruke mogu biti zahvaćeni gihtom. Bolovi u zglobovima obično počinju u roku od 2-4 sata najčešće tijekom noći. Razlog, zašto baš noću, leži u činjenici što je tada tjelesna temperatura niža. Pored bolova u zglobovima rjeđe se mogu pojaviti i drugi simptomi kao što su umor i groznica. Dugotrajna povišena razina mokraćne kiseline odnosno hiperuricemija može dovesti do drugih simptoma kao što su tvrde, bezbolne nakupine kristala mokraćne kiseline poznatih pod imenom tofi. Izraženi tofi mogu dovesti do kroničnog artritisa zbog erozije kostiju. Povišene razine mokraćne kiseline mogu izazvati taloženje kristala u bubrezima, što opet rezultira stvaranjem bubrežnih kamenaca i, posljedično, do akutne urične nefropatije.

Uzroci

Hiperuricemija je glavni uzrok gihta. To se može desiti zbog brojnih razloga uključujući način prehrane, genetsku predispoziciju i zbog slabijeg izlučivanja urata, soli mokraćne kiseline. Slabi rad bubrega i slabo izlučivanje mokraćne kiseline osnovni su uzroci 90% slučajeva hiperuricemije, dok prekomjerno izlučivanje izaziva samo 10% slučajeva. Oko 10% osoba sa hiperuricemijom oboli od gihta u neko doba svog života. Ipak, opasnost od obolijevanja ovisi o tome koliko je hiperuricemija uznapredovala.

Način života

Način prehrane uzrokom je gihta u 12% slučajeva i snažno je povezan s uživanjem alkohola, fruktoze, zaslađenih napitaka, te mesa i prehrambenih namirnica iz mora. Drugi uzroci uključuju fizičke traume i operativne zahvate.Nedavne studije su pokazale da faktori prehrane ponajviše utječu na pojavu gihta.

Genetski faktori

Pojava gihta uvjetovana je i genetskim nasljeđem i utječe na razinu mokraćne kiseline u oko 60% slučajeva. Otkriveno je da su tri gena nazvana SLC2A9, SLC22A12 i ABCG2 povezana s njime, a varijacije unutar njih mogu čak i udvostručiti opasnost od gihta. Mutacije koje dovode do nefunkcionalnosti gena SLC2A9 i SLC22A12 uzrokuju nasljednu hipouricemiju smanjenjem apsorpcije urata i njihovim nesmetanim izlučivanjem.

Ostale bolesti

gihtGiht se obično pojavljuje u kombinaciji s drugim zdravstvenim problemima. U gotovo 75% slučajeva radi se o metaboličkom sindromu, kombinaciji abdominalne pretilosti, hipertenzije, otpornosti na inzulin i dislipidemije ili nenormalne razine lipida. Druga stanja koja općenito pogoršavaju simptome gihta uključuju: policitemiju, otrovanje olovom, bubrežno zatajenje, hemolitičku anemiju, psorijazu i transplantacije organa. U slučaju rasta indeksa tjelesne mase kod muškaraca do 35 ili više, trostruko se povećava opasnost oboljenja od gihta. Kronična izloženost alkoholu također spadaju u rizične faktore budući da etilen ima štetno djelovanje na funkcije bubrega.

Lijekovi

Diuretici utječu na napade gihta, pogoršavajući simptomatologiju. Usprkos tome, čini se da mala doza hidroklorotiazida ne povećava rizik.Drugi lijekovi povezani s pojavom gihta uključuju niacin i aspirin (acetylsalicilna kiselina).Ostali lijekovi koji mogu pogoršati simptomatologiju gihta su imunosupresivi.

Prevencija

Promjene stila života i lijekovi mogu smanjiti razinu mokraćne kiseline. Promjene u prehrani i stilu života koje utječu na razinu mokraćne kiseline uključuju smanjen unos hrane poput mesa i morskih plodova, konzumaciju vitamina C, smanjen unos alkohola i fruktoze, te izbjegavanje pretilosti.[1] Niskokalorična dijeta u pretilih muškaraca smanjuje razinu mokraćne kiseline za 100 µmol/l (1.7 mg/dl),[18] a unos vitamina C od 1,500 mg dnevno smanjuje rizik gihta za 45%.

Terapija

Početni cilj liječenja je smirenje simptoma akutnog napadaja. Ponavljanje napadaja moguće je spriječiti putem drugih lijekova koji smanjuju razinu mikraćne kiseline u serumu. Primjena hladnih obloga i leda kroz 20 to 30 minuta nekoliko puta dnevno smanjuje bol. Mogućnosti liječenja kutnog napadaja uključuju nesteroidne antiupalne lijekove (NSAIDs), kolhicin i steroide, a lijekovi koji sprijećavaju nove napade su alopurinol, febuksostat i probenecid. Sniženje razine mokraćne kiseline može u potpunosti izliječiti bolest. Liječenje komorbiditeta je također vrlo važno.

Nesteroidni protuupalni lijekovi

Nesteroidni antiupalni lijekovi su obično lijekovi prvog izbora u liječenju gihta, a niti jedan specifični lijek nije značajno više ili manje učinkovit u odnosu na druge. Poboljšanje je moguće vidjeti u roku od nekoliko sati, a liječenje se preporuča nastaviti kroz jedan do dva tjedna. Ovi lijekovi nisu preporučeni u onih sa zdravstvenim problemima poputgastrointestinalnog krvarenja, zatajenja bubrega, ili zatajenja srca. Dok je indometacin povijesno najčešće upotrebljavani nesteroidni antiupalni lijek, alternativa, poput ibuprofena, može biti preferirana radi manjih neželjenih učinaka uz jednaku učinkovitost. U pacijenata s povećanim rizikom za gastrične nuspojave nesteroidnih antiupalnih lijekova, moguć je dodatak inhibitora protonske pumpe.

Wikipedija

Share
 
Copyright © 2017 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.