Naslovnica
21.6.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Knjižničarski Oscar KGZ-u

Knjižničarski Oscar dodijeljen je Knjižnicama Grada Zagreba za film o beskućnicima. Film Knjižnica grada Zagreba pod nazivom... Više...
Slika
Svjetski dan oboljelih od vitiliga

Obilježavanje Svjetskog dana oboljelih od vitiliga održati u ponedjeljak, 18.06.2018. g. s početkom u 16 sati u Predavaonici ... Više...
Slika
Eko akcija rapskih učenika

Učenici Osnovne škole "Ivana Rabljanina" s otoka Raba su izradili 1 000 glinenih kugli s dobrim bakterijama koje... Više...
Slika
Sve o komarcima

Bliži se ljeto i ljetne vrućine, a sa njima i dosadni komarci. Ako ste osoba koju komarci posebno često napadaju vjerojatno... Više...
Slika
TA-DA! Mali Festival Bajke 2018.

TA-DA! Mali Festival Bajke će se održati 19. 20. i 21. lipnja u dvorani Općine Orebić s početkom u 19h. TA-DA! Mali Festival... Više...
Slika
Jug na dva kotača 2018.

Turističke zajednice južne Istre organiziraju od 28.04. do 22.09. rekreativne biciklističke vožnje "Jug na dva kotača... Više...
Slika
Utrka "Volim trčanje" 2018.

Tradicionalna lipanjska utrka u Zagrebu – 11. Kros utrka Volim trčanje, održati će se u nedjelju, 10.06.  na savskom nasipu... Više...
Slika
Ragbi 7 Europsko prvenstvo

Na stadionu Stjepan Spajić u Zagrebu, 8. i 9. lipnja 2018. će se održati Ragbi 7 Europsko prvenstvo, na kojemu će nastupiti... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Svjetski dan hrane PDF Ispis E-mail
Novosti
Srijeda, 14 Listopad 2009 17:44

fao-logoSvjetskim danom hrane proglašen je 16. listopad u znak obilježavanja dana osnutka FAO (Organizacije za hranu i poljoprivredu) pri Ujedinjenim narodima 16. listopada 1945.g. i obilježava se od 1979. godine. Unatoč naporima WHO-a i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih, kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a u svijetu je gladno preko 850 milijuna ljudi.

O tome govori i ovogodišnji izvještaj Svjetske organizacije za hranu koja je izvijestila da će do 2050.g. svijet morati proizvoditi 70% više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će na Zemlji tada biti ukupno 9,2 milijardi, prema UN-ovim predviđanjima. Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi u cijelom svijetu (pogotovo razvijenijim zemljama) kroz razne humanitarne aktivnosti prenijeti poruku kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu.

Cilj kampanje je povećanje društvene svijesti i mobiliziranje svjetskih financijskih sredstava. Namjera je potaknuti moćnike ulagati u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane, a najviše angažiranja stanovništva na njenoj proizvodnji, u smislu "daj ribaru mrežu da lovi ribu", tj. pomoći siromašnim poljoprivrednicima da uzgoje više hrane, da je uspješno plasiraju na tržište, a time i da stvore dovoljnu dobit za sebe i svoju obitelj.


Uzroci nestašice hrane
 

Bez obzira što FAO svake godine povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su npr. izazovi klimatskih promjena i bioenergija, mikro projekti poticanja proizvodnje hrane, državni poticaji poljoprivredne proizvodnje i dr. "glad" za hranom je sve veća. U zadnjih desetak godina ovog stoljeća cjelokupna svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju, tako da se stalno crpe svjetske zalihe žita koje su prije dvije godine bile najniže u zadnjih 30 godina. Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju raznim uzrocima kao što su:  

1)      Globalizacijski procesi

Rastuća svjetska populacija stvara nova tržišta i povećava se potražnja za hranom u inače najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemljama svijeta. To uzrokuje nagli rast novih gradova i naselja na uštrb velikih poljoprivrednih površina (napuštanja farmi, isušivanja rižinih polja, uništavanjem plantaža) s jedne strane, a s druge veliku potražnju za pitkom vodom i vodom za pokretanje energije u novim tehnološkim procesima. Iz tog razloga  poljoprivredna proizvodnja mora podržavati proizvodnju veće količine hrane s mnogo manje raspoložive vode, što dugoročno zahtijeva razvoj novih usvjeva otpornih za sušu.        

2)      Klimatske promjene

Promjene klime zbog globalnog onečišćenja uzrokuju brojne poplave, velike suše, razorne uragane i tajfune u raznim dijelovima svijeta osiromašuju ionako siromašna područja. Npr. 2007. godina bila je godina velikih suša u Australiji i Novom Zelandu koje su pogodile 10% svih poljoprivrednih površina u Australiji.

3)      Alternativne energije

Zbog sve manjih i ograničenih količina nafte te političke "trgovine", traže se novi energenti. Najpoznatiji je bio-dizel kojemu je osnovni sastojak etanol dobiven iz žitarica (kukuruz, uljena repica, šećerna trska i dr.) Radi potražnje za etanolom države subvencioniraju poljoprivrednike za proizvodnjom određenih kultura za potrebe bio-energije. Iz tog razloga velika područja poljoprivrednih kultura prenamjenjuju se za kulture izvore bio-energije umjesto za prehranu.

Summit o hrani

U Rimu se 1996.g. održao "Summit o hrani" na kojem su se sastali prestavnici iz 194 zemlje (šefovi država i vlada), kako bi bi pronašli rješenje za osiguranje dostatne količine hrane, a istovremeno sačuvati čisti zrak i okoliš. Na tom povijesnom sastanku zaključeno je da je to posljednja prilika čovječanstva za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta –"Osigurati hranu za sve".

I danas nakon tog povijesnog Summita, obilježavanje Svjetskog dana hrane ponovno je važno i dramatično aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnom problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama, kao i radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Činjenica je ovih zadnjih 10-tak godina da je proizvodnja hrane u siromašnim zemljama sve manja i lošija, a taj trend će se nastaviti u slijedećim desetljećima.  

Zato, svi zajedno također moramo razmisliti koliko trošimo na hranu i u kojim količinama je konzumiramo. Dakako, svi smo mi u ovo vrijeme recesije "stegnuli remen" i svatko od nas zna koliko može smanjiti potrošnju namirnica koje nam nisu od životne važnosti, jer broj gladnih u svijetu ne poznaje statistike niti recesije.  

Za ilustraciju o potrošnji hrane pojedinih obitelji diljem svijeta pogledajte link:

How much do we eat   

UPTT.hr 

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.