Naslovnica
27.6.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Svjetski dan svjesnosti o autizmu PDF Ispis E-mail
Novosti
ÄŚetvrtak, 02 Travanj 2015 08:17

autist

Ujedinjeni narodi proglasili su 2. travnja Svjetskim danom svjesnosti o autizmu. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni biološki razvojni poreme?aj mozga. Osnovno obilježje autizma je slaba socijalna interakcija i komunikacija i ograni?eni i ponavljaju?i obrasci ponašanja. Obuhva?a spektar poreme?aja koji se kre?u od blagih do teških, a ?eš?i je kod muškaraca nego kod žena (4:1).

 

 

Genetika poreme?aja je kompleksna. Za sada se ne zna koji geni su odgovorni i na koji na?in. U rijetkim slu?ajevima, autizam se povezuje s ?imbenicima koji uzrokuju defekte pri ro?enju. Istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slu?aja autizma na 1000 ljudi. Broj registriranih osoba s autizmom dramati?no se pove?ao 1980-ih, najvjerojatnije zbog unaprije?ene mogu?nosti dijagnoze. Upravo zato još se istražuje je li zaista rije? o porastu u?estalosti. Autizam se uglavnom ne dijagnosticira prije tre?e godine života jer se klini?ka slika razvija sazrijevanjem centralnog nervnog sistema.

No, prepoznavanje ranih znakova posebno je važno radi ranog otkrivanja djece s razvojnim teško?ama i rane intervencije. Na temelju ranih znakova mogu se prepoznati rizi?na djeca, procijeniti i pratiti njihov razvoj. Na osnovu procjena izra?uju se ciljani rehabilitacijski tretmani koje se kroz mobilne službe mogu provoditi i u ku?i i kojima se podu?avaju i roditelji. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom zna?ajno može poboljšati životni ishod. U suvremenoj praksi naglašava se važnost prepoznavanja ranih znakova autizma i uklju?ivanja djeteta u ranu intervenciju ?ak i prije navršene prve godine života djeteta.

Autizam utje?e na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Prve znakove obi?no uo?e roditelji. Rano otkrivanje autizma može pomo?i djetetu da stekne odre?ene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, za sada lijeka za autizam nema. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika je mogu?.

Ekstremno osamljivanje

Autizam je „ekstremno osamljivanje i samoizolacija kao i povla?enje od socijalnih kontakata tijekom vrlo ranog razvoja, opsesivna potreba za nepromjenjivoš?u okoline i dnevne rutine, preokupacija predmetima koji se koriste na neobi?an ili nefunkcionalan na?in, rituali i stereotipno ponašanje, npr. njihanje, otpor prema u?enju novog, teško ošte?enje govora (kod nekih do mutizma), a kod drugih do razine bizarnog nefunkcionalnog govora koji uklju?uje: eholaliju, perservaciju, stereotipni ili metafori?ki govor i neadekvatnu upotrebu zamjenica.” (Opis simptoma dje?jeg autizma koji je prvi dao dr. Leo Kanner, dje?ji psihijatar iz John Hopkins bolnice u Baltimoreu, 1943.)

Kod osoba s autizmom prisutan je poreme?aji u razvoju dvosmjernih socijalnih interakcija. Ovisno o stupnju poreme?aja, osobe s autizmom mogu biti potpuno socijalno osamljene s izostankom verbalne komunikacije, dok druge mogu biti aktivne u socijalnim interakcijama, no ?esto na jednostran na?in bez uvažavanja reakcija drugih. U komunikaciji nedostaje kontakt o?ima, prisutna je ve?a distanciranost i ravnodušnost prema drugim osobama koje boluju i izbjegavanje fizi?kog kontakta, koji ponekad za njih znaju biti jako uznemiruju?i.

Autisti?na kultura

Oboljele osobe mogu biti empati?ne, ali to iskazuju na sebi svojstven na?in. Tako?er, postoji velika raznolikost u mentalnom funkcioniranju koja može varirati od natprosje?ne inteligencije do retardacije. Osobe s autizmom ?esto mogu lakše shvatiti logiku matemati?kog sustava ili glazbe nego obavljanje neke „prakti?ne“ radnje (npr. odlazak u trgovinu). Radi toga mogu biti ugroženi u smislu životne samostalnosti, unato? visokom stupnju inteligencije za pojedina podru?ja. Zbog specifi?nosti percepcije i komunikacije osoba s autizmom danas se ?ak razvija i tzv. „autisti?na kultura“ koja objašnjava autizam kao druga?iji na?in funkcioniranja, a ne poreme?aj.

Primjenom odgovaraju?ih intervencija može se poboljšati kvaliteta života osoba s autizmom. Važno je primijeniti dobro strukturirane, specijalizirane individualne programe i uvijek uklju?iti i educirati i obitelj. Tako?er, potrebno je provesti psihoedukaciju roditelja, odnosno obitelji i nau?iti ih odgovaraju?e vještine te pružiti savjetodavnu i emocionalnu potporu. Edukacijski tretmani djeteta zahtijevaju specijaliziranost, a obuhva?aju primjenu govorno – jezi?ne terapije, radne terapije, terapije kroz igru, fizikalne terapije i programe modifikacije ponašanja. Pomo? u funkcioniranju osoba s autizmom može pružiti i kognitivno - bihevioralni psihoterapijski pristup.Ono što je iznimno važno u svim profesionalnim i životnim podru?jima u kojima susre?emo osobe s autizmom je riješiti se predrasuda i pokušati premostiti jaz u doživljaju i funkcioniranju „njihovog“ i „našeg“ svijeta.

"Ne?u više biti zarobljen u sebi" Birger Selina

birger-sellin Iznimno lijep prikaz jednog „autisti?nog svijeta“ može se na?i u knjizi Birgera Sellina „Ne?u više biti zarobljen u sebi“ (poruke iz jednog autisti?nog zatvora). Birger Sellin koji „boluje“ od autizma, ovu knjigu po?eo je pisati kao dvadesetogodišnjak. U djetinjstvu se ?esto okruživao knjigama, „fotografski“ je pamtio rije?i i re?enice i po?eo je pisati na ra?unalu.

Tako je pronašao na?in da prikaže svoj svijet i da nam na iznimno lijep i senzibilan na?in približi kako se autisti?ne osobe osje?aju i što proživljavaju. Birger Selin poru?uje nam da bi ih trebali pokušati ?uti iako su tihi ili ?ak nijemi.

 

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo

Stampar.hr

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.