Gubitak pamćenja

Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje. Spomenuta brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a prema podatcima (od 04.12.2006. godine) u Hrvatskoj je tada bilo 806.070 osoba starijih od 65 godina s pravom na zdravstvenu zaštitu. AB je prvenstveno bolest mozga, ona svojim napredovanjem dovodi do demencije, a što znači do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Demenciju uzrokuje najčešće AB (u više od 60% slučajeva), a zatim slijede vaskularna demencija, bolest Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i još mnogi drugi (ali znatno rjeđi) uzroci. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starije populacije, pa se tako znatno češće javlja nakon 65. godine života uz naznaku da njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.

Promjena ponašanja

Kod oboljele osobe sve češće se javlja popuštanje dosadašnjih interesa i sposobnosti, usporenost u misaonim i fizičkim aktivnostima, usporena reakcija na događanja u obiteljskoj i radnoj sredini, otežano obavljanje radnih obaveza, izbjegavanje istih, poteškoće u pisanju ili čitanju i u govornom izražavanju. Osoba se povlači u sebe, postaje usamljena i nedruštvena, promijenjenog raspoloženja, donosi krive prosudbe u obiteljskim odnosima, postaje nepovjerljiva, sumnjičava, neracionalna u novčanim i imovinskim postupcima. Ako je vozač - donosi opasne i nepredvidive odluke u vožnji, često radi neobjašnjive prekršaje ili čak saobraćajne nesreće. U ranom stadiju bolesti, bolesnik često pokazuje agresiju koja je rezultat osobne svjesnosti popuštanja dotadašnjih psihofizičkih sposobnosti, a koju nam ne može izreći. U ovom stadiju bolesti javlja se i negativna reakcija obiteljske ili radne okoline uz česte prigovore na neuobičajene pogreške bolesnika, što dovodi do međusobne srdžbe, nezadovoljstva i nerazumijevanja. Reakcija bolesnika još je veće povlačenje u sebe, javlja se osamljenost, nesigurnost, sram, depresija, izbjegavanje sudjelovanja u svim događajima, poremećaj spavanja, te osjećaj straha koji je prisutan tijekom cijelog trajanja bolesti.

Registrirani lijekovi

Sada se u Svijetu rabi pet lijekova za AB, i to u različitim oblicima, a od toga su u Hrvatskoj registrirana tri (donepezil, rivastigmin i memantin), no do sada su se premalo koristili, jer se ne nalaze na tzv. pozitivnoj listi HZZO-a tj. mora ih se kupovati. Postoje naznake da će se to u najskorijoj budućnosti promijeniti i da će (konačno) i hrvatski bolesnici koji boluju od AB moči dobiti ove lijekove (makar i djelomično) na teret zdravstvenog osiguranja - to je nešto za što se zalaže Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, a isto bi predstavljao značajan korak u poboljšanju kvalitete života ovih bolesnika. (doc.dr. Ninoslav Mimica)

Alzheimer.hr