Naslovnica
29.3.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Novosti Mišja groznica
Mišja groznica PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 30 Travanj 2019 09:07

misMišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) virusna je bolest kojom se najčešće zarazimo u izravnom kontaktu s glodavcima ili njihovim izlučevinama, odnosno udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike. Za HGBS karakteristično je sezonsko pojavljivanje u toplijem dijelu godine (od ranog proljeća do kasne jeseni). Povoljni vremenski uvjeti pogoduju porastu populacije prenositelja uzročnika ove bolesti. Čovjek se gotovo isključivo zarazi kada uđe u područje gdje ima mišolikih glodavaca kao rezervoara virusa (prirodno žarišna zoonoza).

 

U gradskoj sredini zaraza je vrlo rijetka. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Nakon inkubacije koja najčešće traje tjedan do dva, bolest se manifestira naglom pojavom povišene temperature, glavoboljom, probavnim smetnjama (bolovi u abdomenu, mučnina, povraćanje), a u težim slučajevima oštećenjem bubrežne funkcije te pojavom krvarenja po koži i sluznicama. Do zaraze može doći i u zatvorenim prostorima (podrumi, tavani, garaže) u kojima postoji aktivnost glodavaca.

Kako dolazi do zaraze?

•Unošenjem uzročnika kroz usta putem nečistih ruku, kontaminirane hrane i pića

•Udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih životinja

•Izravnim kontaktom putem oštećene kože ili sluznica

•Ugrizom inficirane životinje

Preventivne mjere

•Čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca (odjeću ne odlagati na tlu)

•Održavati higijenu ruku (pranje ruku, korištenje alkoholnih dezinficijensa)

•Izbjegavati izravan ili neizravan kontakt ruku s ustima (pušenje povećava rizik zaraze)

•Ne piti vodu niti puniti boce iz šumskih izvora (koriste ih i glodavci)

•Izbjegavati ležanje izravno na šumskom tlu (pogotovo blizu mjesta aktivnih rupa glodavaca)

•Ne loviti ili dirati uginule šumske glodavce i druge životinje

•Plodove ubrane u prirodi dobro oprati prije upotrebe

•Ne ostavljati ostatke hrane niti druge otpatke u prirodi

•Otpatke odlagati u odgovarajuće vanjske spremnike za otpad

•Ne ostavljati osobne stvari, alat, pribor nezaštićen na tlu (npr. preko noći).

Stampar.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.