Prošle je godine u Hrvatskoj preminulo gotovo dvije tisuće ljudi više nego u 2016. Rast broja umrlih u Hrvatskoj je u porastu, ali glavni uzrok smrtnih slučaja više nisu maligne, nego srčane bolesti. Maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti (14.000 smrtnih slučajeva), a na prvom mjestu bile su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 23.500 ljudi. Konkretno, statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. pokazuje da je bilo 53.477 smrtnih slučajeva, a godinu dana prije njih 51.542.

Srčani udar i angina pectoris

Kada promatramo bolesti pojedinačno, kao vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj lani je evidentiran srčani udar i angina pectoris (11.069 umrlih), slijedi moždani udar i ostale cerebrovaskularne bolesti (6147), a na trećem je mjestu rak dušnika i pluća (2994), a slijede ozljede i otrovanja (2694) te bolesti probavnog sustava (2255). Skok bilježi broj umrlih od šećerne bolesti, s 1889 u 2016. godini na lanjskih 2331, što je povećanje od čak 23%. Čini se da danak, nažalost, uzimaju već poznati problemi s kasnim otkrivanjem i lošom regulacijom dijabetesa, koji uzrokuju brojne zdravstvene komplikacije. Dijabetes se tako popeo na četvrto mjesto na listi ubojica Hrvata, dok je na peto mjesto pao rak debelog crijeva (2037 umrlih).

Sve više upala pluća

Na šestom mjestu su smrti zbog bronhitisa i astme, koje također bilježe porast, s 1735 u 2016. na 1966 u prošloj godini, a slijede smrti zbog slabosti (insuficijencije) srca (rast s 1196 na 1683 smrtna slučaja). Kao osmi uzrok smrti u Hrvatskoj pojavile su se upale pluća, kojih u 2016. nije bilo na ljestvici od 10 najvećih "ubojica", a lani su odnijele 992 života. Slijede kronične bolesti jetre i ciroze (943), te bolesti srca i bubrega uzrokovane visokim krvnim tlakom (924).

Pad broja karcinoma dojke

Značajno je da je s lanjske liste 10 vodećih uzroka smrti, nakon niza godina, ispao rak dojke. Lani su zbog te zloćudne bolesti umrle 853 žene, a godinu prije njih 1002, i to čini pad od 17 posto, što je u jednogodišnjem razdoblju prilično veliki postotak. Ako se takav trend nastavi, onda ćemo moći reći da javne akcije i apeli liječnika polako daju rezultate i da se žene u sve većem broju javljaju na ultrazvučne i mamografske preglede, te da se s učinkovitim liječenjem počinje na vrijeme. U 2017. godini nije umrla ni jedna žena od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama.

Nasilne smrti i nesretni slučajevi

Prošle su godine bile zabilježene i 2694 nasilne smrti, među kojima je 1962 nastalo nesretnim slučajem, a bilo je i 635 samoubojstava te 51 ubojstvo. Podjela prema spolu u 2017. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi do 64 godine, piše Slobodna Dalmacija.

VEZANI SADRŽAJI

Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 198

• "Movember" - mjesec posvećen muškarcima
• "Muškarac bez brkova"
• Muškarci.hr donirali "Movember"
• Prevencija raka debelog crijeva
• Rak bradavice dojke
• Test za tumor
• Trbušni tumor
• "Movember" - mjesec muškaraca
• Abortus utrostručuje rizik raka dojke?
• Fitoestrogeni-smanjenje rizika od raka