Studeni (novembar) je mjesec u kojem se posebna pažnja posvećuje spolnom zdravlju muškaraca. Početkom mjeseca počinje i pokret "Movember" kojemu je cilj informirati muškarce o bolestima poput tumora prostate i testisa koje ih pogađaju i zbog kojih često umiru mladi. "Movember" se obilježava simboličnim puštanjem brkova.

Analiza ECDC-a je pokazala da je od 2007. godine broj infekcija otpornih na superbakterije porastao, a evidentirani su i brojni slučajevi bakterija otpornih čak i na najmoćnije antibiotike iz grupe karbapenema (CRE).  Od posljedica zaraze superbakterijama otpornim na brojne poznate antibiotike svake godine umre oko 33.000 Europljana, podaci su Europskoga centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u čijem izvješću stoji da su posljedice tih bolesti usporedive s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.

U srijedu, 7. studenog 2018. g. u Hrvatskoj počinje cijepljenje protiv gripe. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je za ovu sezonu osigurao 320 000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe. Količina cjepiva je procijenjena na temelju odaziva na cijepljenje u prethodnoj sezoni. Ovosezonsko trovalentno cjepivo koje je osigurano za cijepljenje rizičnih skupina u skladu je s preporukama SZO i EU-a za sezonu 2018./2019. odnosno sadrži dva podtipa virusa gripe A i jedan tip virusa gripe B.

Prošle je godine u Hrvatskoj preminulo gotovo dvije tisuće ljudi više nego u 2016. Rast broja umrlih u Hrvatskoj je u porastu, ali glavni uzrok smrtnih slučaja više nisu maligne, nego srčane bolesti. Maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti (14.000 smrtnih slučajeva), a na prvom mjestu bile su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 23.500 ljudi. Konkretno, statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. pokazuje da je bilo 53.477 smrtnih slučajeva, a godinu dana prije njih 51.542.

"Smrdljivi martini" lat. Rhaphigaster nebulosa, kukci koji ne podnose hladnoću su s prvim nižim temperaturama počeli tražiti toplije prostore za prezimljavanje, a zatvoreni prostori idealni su kao sklonište, pogotovo ako su suha, topla i mračna mjesta. U prirodi se snađu i sakriju se u grmove i drveća, gdje hiberniraju do proljeća, a u gradovima se sklanjaju se u stanove i kuće.