Dominantni pristup u psihologiji ličnosti jest osobinski pristup. Kako on funkcionira? Osobe imaju određene crte ličnosti koje određuju kako će ti ljudi reagirati u nekim situacijama. Dakle, osobe sa sličnim osobnostima slično će reagirati u istoj situaciji. Osobe se mogu uspoređivati putem ove metode zato što su to kontinuirane dimenzije osobe, mogu se objašnjavati ili predviđati reakcije osoba u određenim situacijama te osobine ličnosti ostaju iste u različitim situacijama. Primjerice ako je netko agresivan, on će biti agresivan i kada je s prijateljima na kavi i kada je u školi ili na poslu.

Još od starih Grka dolazi podjela temperamenata na sangvinike, melankolike, flegmatike i kolerike.

Sangvinici se vole zabavljati, otvoreni su prema novim iskustvima, šaljivi su i druželjubivi. Ekstrovertni su i dobri govornici. Nametljivi su i mogu se doimati hiperaktivnima. Optimistični su, ali traže puno pažnje i ponekad su preosjetljivi. Također su neorganizirani i neozbiljni te lako zaboravljaju imena i pojedinosti.

Pažljivi, organizirani ljudi nazivaju se melankolicima. Perfekcionisti su, teško se nose sa svojim manama te za njih pokušavaju okriviti druge. Melankolici su zamišljeni, ozbiljni te okrenuti prema sebi. Lako padaju u depresiju te se vole prikazivati kao žrtve.

Flegmatik je pasivna osoba, promatrač. Treba mu mir i tišina, ali ne izmiče društvu. Također se teže prilagođavaju promjenama.

Kolerici vole da sve bude po njihovom, uvijek su u pravu. Čak i ako nisu, forsirat će svoje stajalište u društvu. Ne predaju se ni kad gube, svadljivi su i nefleksibilni. Odlučni su, brzo donose ispravne odluke, no imaju zapovjedni stav.

Kako je još teoretizirana ljudska osobnost?

Psihoanalitički pristup vjerojatno je najpoznatiji te se veže uz ime bečkog neurologa Sigmunda Freuda koji tvrdi da postoje 3 razine svijesti – svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Ego je svjesni dio koji je zadužen da se nagoni zadovolje na društveno prihvatljiv način. Predsvjesno se također naziva i superegom te se nalazi ispod razine svjesnosti, ali može postati i svjesno, dok se nesvjesno ili id duboko ispod razine svjesnosti, a sastoji se prvenstveno od bioloških nagona.

U humanističkom pristupu važan je američki psiholog Abraham Maslow. Po njemu čovjek je usmjeren prema razvoju vlastitih mogućnosti te teži samoaktualizaciji koja se nalazi na vrhu piramide u njegovoj teoriji o hijerarhiji motiva. Maslow je za primjer samoaktualizacije navodio Alberta Einsteina.

U pristupu socijalnog učenja američki psiholog Albert Bandura objašnjava da pojedinac reagira na podražaje iz okoline na svojevrstan način nagrade ili kazne te taj pojedinac može svoju okolinu i promijeniti.

Ana Dobrica