Naslovnica
19.1.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Bolne menstracije

Bolna menstruacija ili dismenoreja označava bolnost koja se javlja kod menstruacije. Bol se može pojaviti istovremeno s... Više...
Slika
Fitoestrogeni-smanjenje rizika od raka

Fitoestrogeni su ženski spolni hormoni, spojevi biljnoga podrijetla koji pokazuju estrogensko djelovanje u organizmu... Više...
Slika
"Jakna za drugoga"

"Portal Dobrote" i "Ljudi za ljude" u suradnji sa knjižarom "Booksa" i ove zime u Zagrebu pokreću akciju "Jakna za drugoga". U... Više...
Slika
Zagreb Love Run 2019.

Utrka ZagrebLoveRun 2019. održat će se 10.02. u 10h na Jarunu. Utrke dužine 1km za djecu i 5 km za odrasle oduvijek je... Više...
Slika
Inventura zdravlja

U vrtlogu života mnogi maju najmanje vremena za sebe, zaboravljajući kako je briga o zdravlju – kako fizičkom, tako i... Više...
Slika
Prevencija raka debelog crijeva

Rak debelog crijeva u Zagrebu s 450 novih slučajeva raka debelog crijeva godišnje (stopa 56,7/100.000) prema zadnjim... Više...
Slika
Test za tumor

U novoj studiji australski istraživači tvrde kako su razvili desetominutni DNK test koji je sposoban otkriti stanice raka u... Više...
Slika
Varaždinski maraton 2018.

Varaždin je jedan od nekolicine gradova u cijelom svijetu koji u Novu godinu ulazi – trčeći. Prva je novogodišnja utrka... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Jeste li radoholik?
Jeste li radoholik? PDF Ispis E-mail
Psiha
Nedjelja, 19 Listopad 2008 00:00

radRadoholik je osoba ovisna o radu.  Riječ radoholik je sastavljena od engl. work-rad+grč. holic-ovisnost. Medicinski naziv je ergomania. Pojam je uveo u upotrebu psiholog Richard I. Evans 1960. koji je izjavio da se pojedini radnici mogu usporediti s alkoholičarima. On smatra da je poremećaj je povezan sa opsesivno kompulzivnim ponašanjem koje je karakterizirano prekovremenim radom, opsjednutošću detaljima i kontrolom nad suradnicima.

“Dati laptop radoholiku je isto što i dati bocu alkoholičaru” tvrdi Jeffrey Hill koji je zaključio da su radoholici osobe koje ne mare za sebe, nemaju prijatelje van posla, kao ni hobije. Vrlo često zanemaruju obitelj zbog posla, što osobito osjećaju djeca.

Vrste radoholika

Radoholici se mogu podijeliti u više skupina:

  • Perfekcionisti-opsjednuti su savršenstvom i teško im je započeti s radom iz straha da to neće ostvariti. Radije neće predati rad nego ga predati nesavršenog.
  • Brzopleti-lako započinju rad, ali u silnoj brzini rade mnoge greške i ne znaju stati s poslom, te često ostaju nakon radnog vremena
  • Kontrolori-nadgledaju rad kolega i podređenih. Osjećaju se uvijek osobno odgovornim za posao, te nisu u stanju podijeliti posao.

Znaci prepoznavanja


Bryan Robinson, psiholog na sveučilištu Wisconsin sastavio je popis karakteristike po kojima ćete prepoznati radoholika:

 

  1. Radije radi sam nego s kolegama
  2. Ne voli čekati da se nešto obavi
  3. Uvijek je u žurbi
  4. Ne voli kad ga ometaju
  5. Često radi više stvari istovremeno
  6. Preuzima previše obaveza
  7. Osjeća krivnju ako posao nije gotov
  8. Važno mu je vidjeti rezultate rada
  9. Ima dojam da posao presporo teče
  10. Izgubi živce ako posao ne ide u redu
  11. Provodi mnogo vremena planirajući
  12. Radi nakon radnog vremena
  13. Misli na posao i kod kuće
  14. Ljuti se ako griješi
  15. Opterećuju ga sitnice

Praktični savjeti

Slijede savjeti kako organizirati posao da ne bi postao preveliko opterećenje:

  • Ograničite radno vrijeme-isprogramirajte kompjuter da vas obavijesti kada je gotovo radno vrijeme, te obavijestite kolege i klijente o tome.
  • Napravite prioritete-podijelite posao na hitan i manje bitan. Napravite popis i pridržavajte ga se.
  • Odmarajte se-za vrijeme pauze isključite kompjuter, prošetajte do kolega, popijte kavu i pojedite sendvič.

Za osobe kojima je opterećenost poslom postala opasna po zdravlje, predlaže se primjena tehnika opuštanja poput joge, autogenog treninga ili meditacije, bavljenje sportom poput aerobika, fitnesa ili pilatesa, te u krajnjem slučaju razgovor s psihologom ili psihijatrom.

www.psychologytoday.com

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.