Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Pristup bolesniku oboljelom od Parkinsonove bolesti
Pristup bolesniku oboljelom od Parkinsonove bolesti PDF Ispis E-mail
Psiha
Autor Plivazdravlje   
Petak, 03 VeljaÄŤa 2017 09:21

razgovorIdiopatska PB jedina neurodegenerativna bolest za koju postoji simptomatsko lije?enje. Bolest se ispoljava nizom motori?kih i nemotori?kih simptoma. Uzimaju?i u obzir kompleksnost klini?ke slike razumljivo je da lije?enje Parkinsonove bolesti zahtjeva multidisciplinarni pristup i individualiziranu terapiju za svakog pojedinog bolesnika.

 

 

Parkinsonova bolest (PB) je progresivna, neurodegenerativna bolest ?ija je osnovna zna?ajka gubitak dopaminergi?kih neurona supstancije nigre. Etiologija bolesti je još uvijek nepoznata, ali je dobro poznata ?injenica da je idiopatska PB jedina neurodegenerativna bolest za koju postoji simptomatsko lije?enje. Bolest se ispoljava nizom motori?kih i nemotori?kih simptoma. Uzimaju?i u obzir kompleksnost klini?ke slike razumljivo je da lije?enje Parkinsonove bolesti zahtjeva multidisciplinarni pristup i individualiziranu terapiju za svakog pojedinog bolesnika. Cilj ovoga ?lanka jest pokušati odgovoriti na pitanja: kada, kako i kojim lijekovima zapo?eti lije?enje PB, koje lijekove upotrijebiti u ranoj, a koje u kasnoj fazi bolesti, te kako lije?iti komplikacije PB (motori?ke i nemotori?ke).

Klini?ka slika

Kardinalnim znacima Parkinsonove bolesti (PB) tradicionalno se smatraju: bradikinezija, tremor, rigor i posturalna nestabilnost koja se uglavnom javlja u kasnoj fazi bolesti. Osim glavnih, tzv. motori?kih simptoma Parkinsonove bolesti postoje i brojni nemotori?ki simptomi, koji se mogu javiti i godinama prije motori?ke faze bolesti. U te simptome ubrajamo: smetnje njuha (hiposmija/anosmija), depresiju, opstipaciju i poreme?aj REM faze spavanja. Ostali nemotori?ki simptomi koji se ?esto javljaju su: apatija, anksioznost, anhedonija, halucinacije, smetnje mokrenja, smetnje znojenja, seksualna disfunkcija, ortostatska hipotenzija, poja?ana salivacija, smetnje gutanja, mu?nina, opstipacija, bol i mogu biti posljedica same bolesti ili nuspojava farmakološkog lije?enja.

Dijagnoza Parkinsonove bolesti

Dijagnozu Parkinsonove bolesti (PB) postavlja neurolog na osnovu klini?ke slike. Za postavljanje klini?ke dijagnoze preporu?uju se Queen Square Brain Bank Criteria koji podrazumijevaju :

1. uklju?uju?e simptome koji obavezno moraju biti prisutni, a to su: bradikinezija uz barem dva od idu?a tri simptoma (rigor, tremor u mirovanju i posturalna nestabilnost) te

2. isklju?uju?e simptome i

3. suportivne simptome.

Osim klini?kih kriterija, u potvr?ivanju dijagnoze mogu biti od koristi: geneti?ko testiranje, olfaktorni test, neurofiziološki i neuropsihološki testovi, neuroimaging: MR mozga, transkranijalna sonografija moždanog parenhima, SPECT i PET koji prvenstveno pomažu u razlikovanju idiopatske Parkinsonove bolesti od sekundarnog parkinsonizma, Parkinson plus sindroma, esencijalnog tremora i nekih oblika demencije.

Lije?enje Parkinsonove bolesti

Lije?enje Parkinsonove bolesti (PB) može biti farmakološko, nefarmakološko i kirurško, mora biti prilago?eno svakom bolesniku ponaosob, a ovisi o nizu faktora: dobi bolesnika, dominantnim simptomima i znacima bolesti, stadiju bolesti i razvoju komplikacija, komorbiditetima, dnevnim aktivnostima bolesnika i stupnju onesposobljenosti u svakodnevnom funkcioniranju.

Farmakološko lije?enje

Farmakološko lije?enje podrazumijeva neuroprotektivnu i simptomatsku terapiju. U osnovi, svi lijekovi djeluju simptomatski i ?ini se da ne mogu usporiti niti mijenjati prirodni tijek bolesti. Smatra se da odre?eni neuroprotektivni u?inak imaju razagilin (MAO-B inhibitor), amantadin (antagonist NMDA receptora), ropinirol i pramipeksol (agonisti dopaminskih receptora) što opravdava njihovu primjenu u ranoj fazi bolesti.

Simptomatsko lije?enje Parkinsonove bolesti podrazumijeva primjenu sljede?ih lijekova:

1. levodopa

2. dopaminski agonisti

3. inhibitori monoaminooksidaze B (MAO-B)

4. antikolinergici

5. amantadin

6. COMT (katehol-o-metil-transferaza) inhibitori

Levodopa

Levodopa je naju?inkovitiji lijek i dalje predstavlja zlatni standard u lije?enju PB. Smatra se da lije?enje levodopom, kao prvim lijekom treba zapo?eti u bolesnika starijih od 65 godina, posebno u bolesnika kod kojih dominira bradikinezija i rigor. Danas se na tržištu nalazi u kombinaciji sa karbidopom ili benzerazidom koji onemogu?uju njenu brzu razgradnju i smanjuju nuspojave. Lije?enje levodopom treba zapo?eti niskim dozama koje se postupno pove?avaju. Obi?no se po?inje dozom od 50-200 mg levodope podijeljeno u tri dnevne doze. Kao nuspojave dugotrajnog lije?enja levodopom javljaju se motori?ke fluktuacije tipa engl. «wearing off» (skra?enje djelovanja pojedine doze lijeka), engl. «on-off« (izmjena perioda bez simptoma sa periodima izraženih simptoma), diskinezije (nevoljne kretnje), halucinacije i psihoti?ne reakcije.

Dopaminski agonisti

Dopaminski agonisti (DA) uz levodopu naju?inkovitiji su antiparkinsonici. U?inkoviti su kao monoterapija i preporu?uju se kao prvi lijek izbora u bolesnika mla?ih od 65 godina. Posebno su u?inkoviti u lije?enju bradikinezije, rigora i poreme?aja hoda, a manje u?inkoviti u lije?enju tremora. Osim kao monoterapija mogu se primjenjivati u kombinaciji sa levodopom, amantadinom ili antikolinergicima. U novije vrijeme upotrebljavaju se uglavnom neergotski DA – pramipeksol i ropinirol (postoje i u oblicima sa produljenim djelovanjem), zna?ajni su za prevenciju motori?kih fluktuacija i diskinezija u kasnijim fazama bolesti, a treba ih postupno titrirati (podijeljeno u tri dnevne doze ili jednaput dnevno u oblicima sa produljenim djelovanjem) zbog mogu?ih nuspojava kao što su nagla pospanost, psihoza i halucinacije.

MAO-B inhibitori

Selegilin i razagilin, u?inkoviti su kao monoterapija u ranoj fazi bolesti sa blagim simptomima, posebice kod tremora ili kao adjuvantna terapija u kasnijim fazama uz levodopu. Mogu poja?ati diskinezije, uzrokovati nesanicu i psihi?ke nuspojave. Kontraindicirano ih je davati sa tricikli?nim antidepresivima i inhibitorima ponovne pohrane serotonina (SSRI). Antikolinergici Biperidin se primjenjuje kao monoterapija ili u kombinaciji s agonistima dopamina u tremor dominantnom obliku PB, u manjoj mjeru utje?u na rigor i bradikineziju. Zbog nuspojava u vidu poreme?aja kognitivnih funkcija, halucinacija pa i psihoze, treba ih izbjegavati u osoba starijih od 70 godina i dementnih.

Amantadin

Amantadin je u?inkovit u terapiji ranog, blagog oblika PB, može smanjiti tremor i diskinezije uzrokovane levodopom. Primjenjuje se u dozi od 100 mg 2-3 x na dan. COMT inhibitori Entakapon se primijenjuje u kombinaciji s levodopom. Smanjuje slabljenje djelovanja pred sljede?u dozu (engl. wearing off) i pove?ava vrijeme koje bolesnici provedu u on fazi.

Drugi lijekovi

U lije?enju psihoti?nih reakcija i halucinacija primjenjuje se kvetiapin ili klozapin. Za lije?enje demencije u idiopatskoj PB upotrebljava se rivastigmin, a preporu?ena dnevna doze je od 3-12 mg podijeljeno u dvije doze. U uznapredovaloj fazi bolesti sa izraženim komplikacijama u vidu motori?kih fluktuacija primjenjuju se apomorfinska pumpa i duo-dopa pumpa.

Nefarmakološko lije?enje

Nefarmakološko lije?enje obuhva?a edukaciju bolesnika i fizikalnu terapiju. Nije jasno usporava li kineziterapija tijek bolesti, ali je sigurno da ima povoljan utjecaj na fizi?ko i psihi?ko stanje bolesnika. Treba poticati boravak u prirodi, druženje, hodanje, plivanje jer se na taj na?in mogu prevenirati komplikacije u vidu poja?ane zako?enosti ili bolova u zglobovima i miši?ima. Osim kineziterapije preporu?uju se i vježbe govora kod onih bolesnika kojima je to potrebno. Poznato je da oboljeli od PB ?esto imaju oslabljen apetit, smanjenu tjelesnu težinu te opstipaciju, no nema posebnih preporuka za ishranu oboljelih od PB. Preporu?uje se dovoljan unos teku?ine i biljnih vlakana. Preporuka je izbjegavati uzimanje proteinskog obroka istodobno sa levodopom zbog mogu?eg smanjenja efekta doze levodope.

Kirurško lije?enje

Od kirurških postupaka primjenjuje se palidotomija ili talamotomija. Za razliku od prethodnih dviju metoda, stimulacija bazalnih ganglija imlantacijom elektroda (engl. DBS - deep brain stimulation) predstavlja reverzibilnu metodu. Indicirana je u bolesnika koji reagiraju na levodopu, ali je više ne toleriraju zbog motori?kih fluktuacija ili diskinezija ili u kojih je lije?enje prihvatljivim dozama levodope postalo neu?inkovito. DBS ne sprje?ava daljnji razvoj bolesti, ali se potreba za medikamentoznom terapijom znatno smanjuje. Ne smije se primjenjivati u bolesnika sa psihijatrijskim smetnjama. Zaklju?ak PB karakterizirana je nizom motori?kih i nemotori?kih simptoma.

U lije?enju PB primjenjuje se farmakološko (neuroprotektivno i simptomatsko), nefarmakološko i kirurško lije?enje. U lije?enju se preporu?uje individualan pristup bolesniku, a izbor terapije ovisi o dobi bolesnika, simptomima i znacima bolesti, komorbiditetima i stupnju funkcionalne onesposobljenosti. U po?etku bolesti lije?enje zapo?inje monoterapijom, a u kasnijim fazama bolesti bolesnik uzima razli?ite kombinacije lijekove. Preporuka je da se lije?enje u starijih od 65 godina zapo?inje levodopom, a u mla?ih od 65 godina dopaminskim agonistima. Kao simptomatska monoterapija u?inkoviti su se pokazali: levodopa, dopaminski agonisti i MAO-B inhibitori.

U lije?enju diskinezija amantadin, za prevenciju motori?kih fluktuacija dopaminski agonisti, a u lije?enju motori?kih fluktuacija dopaminski agonisti, amantadin i MAO-B inhibitori, DBS, apomorfinska i duodopa pumpa. Za lije?enje halucinacija i psihoti?nih reakcija preporu?a se kvetiapin i klozapin, a za lije?enje demencije u PB, rivastigmin. Cilj lije?enja je smanjiti simptome bolesti, omogu?iti normalno funkcioniranje bolesnika i bolju kvalitetu života.

dr.med. specijalist neurolog Mirjana ?ubra

Literatura:

Plivamed.net

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.