Naslovnica
24.6.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Knjižničarski Oscar KGZ-u

Knjižničarski Oscar dodijeljen je Knjižnicama Grada Zagreba za film o beskućnicima. Film Knjižnica grada Zagreba pod nazivom... Više...
Slika
Svjetski dan oboljelih od vitiliga

Obilježavanje Svjetskog dana oboljelih od vitiliga održati u ponedjeljak, 18.06.2018. g. s početkom u 16 sati u Predavaonici ... Više...
Slika
Eko akcija rapskih učenika

Učenici Osnovne škole "Ivana Rabljanina" s otoka Raba su izradili 1 000 glinenih kugli s dobrim bakterijama koje... Više...
Slika
Sve o komarcima

Bliži se ljeto i ljetne vrućine, a sa njima i dosadni komarci. Ako ste osoba koju komarci posebno često napadaju vjerojatno... Više...
Slika
TA-DA! Mali Festival Bajke 2018.

TA-DA! Mali Festival Bajke će se održati 19. 20. i 21. lipnja u dvorani Općine Orebić s početkom u 19h. TA-DA! Mali Festival... Više...
Slika
Jug na dva kotača 2018.

Turističke zajednice južne Istre organiziraju od 28.04. do 22.09. rekreativne biciklističke vožnje "Jug na dva kotača... Više...
Slika
Utrka "Volim trčanje" 2018.

Tradicionalna lipanjska utrka u Zagrebu – 11. Kros utrka Volim trčanje, održati će se u nedjelju, 10.06.  na savskom nasipu... Više...
Slika
Ragbi 7 Europsko prvenstvo

Na stadionu Stjepan Spajić u Zagrebu, 8. i 9. lipnja 2018. će se održati Ragbi 7 Europsko prvenstvo, na kojemu će nastupiti... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Zimska depresija
Zimska depresija PDF Ispis E-mail
Psiha
Autor Centar Proventus   
Srijeda, 07 Prosinac 2011 12:29

depresijaVani je sve hladnije, osjećamo se usamljeno, odvojeno i otuđeno od drugih. Želimo samo leći u svoj udoban krevet i nestati. Jedinu, ali kratkotrajnu utjehu nalazimo u slatkišima… I tako prolaze dani, red slatkiša, red lošeg raspoloženja, počinjemo slagati musaku zimske depresije.

 

Zimska depresija predstavlja sezonski poremećaj ponašanja. Ovaj poremećaj je i medicinski priznat, a odnosi se na poremećaje raspoloženja praćene povremenom depresijom tijekom zimskih mjeseci. Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, u većini slučajeva prolazi negdje oko veljače, službeni naziv joj je sezonski poremećaj raspoloženja.

Čimbenici rizika za razvoj zimske depresije su: život u oblačnim krajevima s malo sunčanih dana, vezanost za kuću ili druge zatvorene prostore, te rad noću ili u različitim smjenama.

Razlog tome često je nedostatak izloženosti svjetlu što utječe na smanjenje lučenja serotonina - "hormona sreće" koji poboljšava raspoloženje i spolni nagon, a suzbija depresiju, tjeskobu i strah. Još je jedan značajan hormon zaslužan za razvijanje zimske depresije - melatonin. U normalnim količinama melatonin čak ublažuje depresiju, ali u zimskim mjesecima, kada dan kratko traje povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije.

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da 3-4 posto populacije boluje od težih, 1,5-2 posto od blažih oblika depresije, dok zimska depresija pogađa 2-5 posto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.

U svakodnevnom govoru, često se miješaju pojmovi depresija kao psihijatrijski poremećaj i depresija kao loše raspoloženje, a s obzirom na veliku pojavnost depresije važno je razlikovati ta dva pojma. Psihijatrijski poremećaj depresije spada u poremećaje raspoloženja te je odraz narušene kemijske ravnoteže u mozgu u čemu važnu ulogu igraju genetska predispozicija, životna dob, stupanj stresa, životna filozofija i životni stil. Psihijatrijski poremećaju odnose se na značajne promjene raspoloženja pod čijim se utjecajem mijenja sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe koja je sada postala bolesnik. Dakle, klinička depresija dužeg je trajanja te je osoba u nemogućnosti da takvo raspoloženje kontrolira.

Koji su simptomi zimske depresije?

Većina ljudi tijekom zime slabijeg je raspoloženja, no neke hvata i prava depresija sa slijedećim simptomima:

◦dugotrajna potištenost ili bezvoljnost (lat. depressio=potištenost)
◦slabija koncentracija,
◦gubitak energije,
◦poremećaj spavanja, najčešće u vidu povećane potrebe za snom,
◦smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti,
◦smanjeni spolni nagon i
◦pojačana želja za slatkim, osobito u večernjim satima.

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku i/ili psihoterapeutu. U kombinaciji s psihoterapijskim tretmanom, osoba može bitno smanjiti navedene simptome ili ih u potpunosti otkloniti. Kod privremene potištenosti mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

Kako si pomoći?

◦uvođenjem lagane i zdrave prehrane - preporuča se jesti više manjih obroka dnevno
◦vježbanjem - bilo koji oblik fizičke aktivnosti je dobrodošao. Vježbanjem se također luči "hormon sreće" te će to utjecati na sveukupno raspoloženje
◦bavljenjem stvarima koje volite - hobiji, druženja s prijateljima, društvene igre, šetnje, izleti, čitanje, rješavanje križaljki, sanjkanje, grudanje samo su neki od načina kako provoditi zimske dane i slobodno vrijeme
◦opuštanjem, na način koji je u redu za vas (to mogu biti razne vrste meditacije, autogenog treninga, aktivnosti koje vas specifično dovode u stanje opuštenosti)
◦iskorištavanjem sunčanih dana - provođenje vremena na svježem zraku
◦izloženost svjetlu - kada je vani mračno i tmurno upalite svjetla u svojoj kući umjesto da gledate televizor u polumraku

kupkaUkoliko se radi o lošem raspoloženju izbor je svakako na vama. Ukoliko kroz prozor vidite mračan i siv dan te kažete vrijeme me čini depresivnim/nom, imajte na umu da je to vaš izbor. U tom trenutku možete učiniti veliki broj stvari kako se ne biste predali lošem raspoloženju primjerice: upalite svjetlo, pustite dobru muziku, otiđite s nekim na kavu, igrajte se s djecom, otiđite u kino, kazalište, pripremite si toplu kupku, nazovite dragog prijatelja kojeg dugo niste čuli, napišite nekom mail ili pismo, pogledajte što se nudi u kulturnom životu vašeg grada, prošećite, vježbajte, igrajte društvene igre, pročitajte dobru knjigu…

Jelena Vrsaljko, psihoterapeut

Lejla Gjurković, dipl. psiholog

www.centarproventus.hr

www.ordinacija.hr

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.