Naslovnica
18.7.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
"Sretna trka 2018."

Hrvatska čitaonica sela Kuti i Maraton klub Velika Gorica vas pozivaju na "Sretnu trku" u subotu, 21.07.2018. sa startom u... Više...
Slika
10 simptoma srčanog udara

Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao... Više...
Slika
WUC Handball 2018.

Riječki športski sveučilišni savez u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom i Sveučilištem u Rijeci će od... Više...
Slika
"Medo Trail 2018."

MEDO TRAIL 2018 organizira se na Medvednici 14.07.2018. /subota/ kao 8. kolo Treking lige. Za sve koji poznaju Medvednicu (i... Više...
Slika
Kako prepoznati trudnoću?

U ranoj trudnoći postoje nesigurni, vjerojatni znakovi trudnoće, koji mogu biti simptom i nekih drugih stanja, stoga se ne... Više...
Slika
Cjepiva protiv ospisa, zaušnjaka i rubeole

Cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole daju se u trovalentnom cjepivu, znači tri cjepiva u jednoj injekciji, pa može biti... Više...
Slika
"Potrčite za Mladena"

U Zagrebu 2. srpnja (ponedjeljak) u 18.30 starta humanitarna utrka na savskom nasipu, kod Boćarskog doma za teško stradalog i... Više...
Slika
Zaštita od ljetnih vrućina

S dolaskom ljetnih vrućina povećava se rizik pojave kardiovaskularnih oboljenja poput srčanog i moždanog udara osobito u... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Perfekcionizam-bolest savršenstva
Perfekcionizam-bolest savršenstva PDF Ispis E-mail
Psiha
Utorak, 16 Rujan 2008 00:00

perfekcionizamPerfekcionizam može biti zdrava težnja da se zadovolje visoki standardi postavljeni od samog sebe, roditelja ili poslodavca, ali i neprekidno usmjerenje nemogućim ciljevima što dovodi do niskog samopoštovanja. Mnoge osobe koje pate od perfekcionizma su opterećene usamljenošću zbog vlastite procjene da su nesavršeni.   Najčešće prekritično ocjenjuju sebe i svoja postignuća. Najveća greška u mišljenju kod perfekcionista javlja se usled dihotomije „sve-ili-ništa”.

 Dijagnoza 

Heimberg, Juster, Hope i Mattia pretpostavljaju povezanost socijalne fobije s perfekcionizmom. Postoji pretpostavka da je perfekcionizam osnova za razvoj opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Kod te vrste poremećaja osoba ima prisilu ponavljati radnje kako bi do savršenstva očistila predmete i slično. Javlja se greška u mišljenju tipa “ja moram”, “ja trebam”, “ja hoću”. Česti su primjeri inteligentnih učenika i studenata koji nemaju uspjeha u školovanju jer pored stalnog učenja nisu zadovoljni naučenim gradivom i ne žele izaći na test ili ispit dok sve ne nauče. Perfekcionisti svoja iskustva procenjuju ili kao potpuno bijela ili potpuno crna. Kod perfekcionista ne postoji sredina. Uslijed straha da ne ispadnu glupi takve osobe ponekad razviju strah od samootkrivanja i razmjenjivanja osjećaja s drugima. Nakon dužeg vremena to ih dovodi do odbacivanja od strane okoline.

Simptomi 

Perfekcionizam je u uskoj vezi s depresijom (r-0,05) i uzrokuje negativne automatske misli po Beckovoj teoriji (1983.) Perfekcionizam kao osobina ličnosti je češća kod muškaraca nego u žena, osobito u srednjoj dobi. Psiholozi dijele perfekcionizam u pozitivan i negativan. Pritisak koji trpe perfekcionisti zbog svog poremećaja dovodi do razvoja mnogih fizičkih oboljenja kao što su povišeni krvni tlak, čir želudca i šećerna bolest. U iznimnim slučajevima nemogućnost da podnesu pritisak dovodi i do pokušaja samoubojstva.

Liiječenje 

Perfekcionizam je usko povezan s anksioznošću i s tim u vezi nerijetko je potrebno pristupiti i terapiji lijekovima. Kao lijekovi prvog izbora preporučuju se sedativi koji opuštaju osobu i dovode do normalnog slijeda misli. Liječnik prilikom prepisivanja sedativa treba imati na umu mogućnost navikavanja, te treba povremeno provjeriti potrebu daljnjeg uzimanja lijeka ili mogućnost prestanka terapije. U novije vrijeme preporučuje se psihoterapija. Korisni su razgovori s stručnim psihoterapeutom jednom do dva puta tjedno u akutnoj fazi, odn. jednom mjesečno u fazi oporavka.

www.psihijatrija.hr

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.