Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u New Hampshireu pokazalo je kako je pušenje marihuane, kao čimbenik koji povećava izglede za korištenjem teških droga kasnije u životu, u pretjeranoj mjeri predstavljeno javnosti. Karen Van Gundy i Cesar Rebellon, autori studije naslovljene "A Life-course Perspective on the 'Gateway Hypothesis'" svoj su rad objavili u časopisu Journal of Health and Social Behavior. Ističu kako na zlouporabu teških droga u mlađoj odrasloj dobi važniji utjecaj od marihuane imaju radni status, čimbenici stresa te, zanimljivo, rasna i etnička pripadnost.

Van Gundy i Rebellon stoga drže da bi se osobe zadužene za kontrolu i praćenje zlouporabe droga u populaciji tinejdžera i adolescenata prilikom traženja rješenja "problema zlouporabe droga" trebale više fokusirati na utjecaje stresa i druge životne faktore, a ne nužno na uživanje marihuane u tinejdžerskoj dobi.

Rezultati istraživanja temeljeni su na studiji koja je proučavala 1.286 mlađih odraslih ljudi koji su 90-ih godina prošlog stoljeća pohađali državne škole u SAD-u. Sudjelovalo je ukupno 26 posto Afroamerikanaca, 44 posto Hispanaca i 30 posto bijelaca. "Iako u nekim slučajevima marihuana doista služi kao 'most' ka korištenju težih droga, učinak se povlači do 21. godine"

Utvrđeno je da su mlađi odrasli ljudi koji nisu maturirali ili pohađali fakultet češće koristili marihuanu i druge opijate kao tinejdžeri. Također, tinejdžeri koji su koristili marihuanu, a pritom su nakon srednje škole bili nezaposleni, imali su veće šanse koristiti ostale teže droge kasnije u životu.

No zanimljivo je da povezanost korištenja marihuane u tinejdžerskoj dobi i drugih ilegalnih droga u odrasloj dobi nestaje kada se stres, kao što je onaj izazvan nezaposlenošću, eliminira, tj. kada osoba pronađe posao.

"Zaposlenje u mlađoj odrasloj dobi jedan je od važnijih činitelja koji štite mlade od kasnijeg problema korištenja težih droga te bi se, prema našem mišljenju, pretjeranom kriminalizacijom uživanja marihuane u tinejdžerskoj dobi mogli stvoriti još ozbiljniji problemi, ako se time remete kasnije prilike mladog čovjeka da nađe posao", izjavila je Van Gundy.

"Iako u nekim slučajevima marihuana doista služi kao 'most' ka korištenju težih droga u adolescentskoj dobi, naši rezultati upućuju na činjenicu da je taj učinak kratkoročan - povlači se u dobi od 21. godine te tada više nema toliko bojazni da će osoba nakon te dobi početi istraživati teže droge."

Zanimljivo je i da su istraživači otkrili da, umjesto pušenja marihuane u tinejdžerskoj dobi, na to hoće li adolescent krenuti putem težih droga najviše utječu rasna i etnička pripadnost. Tako su američki tinejdžeri bjelci pokazali najveće izglede za korištenjem teških droga u mlađoj odrasloj dobi, a slijede ih Hispanci pa Afroamerikanci.

Biologija.com.hr