Naslovnica
19.10.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Žudnja za nezdravom hranom

Svi smo u nekom trenutku života žudjeli za hranom poput čokolade ili čipsa.  Žudnja za hranom je ekstremna potreba za... Više...
Slika
Zumba fitnes

Zumba fitness je program koji je primjeren za sve dobne skupine. Neovisno o tome u kakvoj ste fizičkoj kondiciji, imate li bilo... Više...
Slika
Svjetski dan oživljavanja

Svjetski dan oživljavanja obilježit će se subotu, 19.10. u 9,30h Trgu Petra Preradovića (Cvjetnom trgu) u Zagrebu.... Više...
Slika
"Dan bijelog štapa"

Hrvatski savez slijepih kao nacionalna krovna organizacija slijepih u RH i ove godine tradicionalno obilježava Međunarodni dan... Više...
Slika
"Darovite ruke" Ben Carson

Životna priča o siromašnom mladiću koji od najlošijeg učenika osnovne škole uz pomoć majke i njene vjere upisuje... Više...
Slika
Prednosti i nedostaci antibiotika

Antibiotici su lijekovi koji liječe bakterijske infekcije - možemo ih koristiti za upale prouzročene bakterijama, ali za... Više...
Slika
Pažljivo s pubertetlijama

Ton glasa roditelja može uvelike utjecati na emocije i reakcije djece. Znanstvenici su slučajnom metodom svrstali svakog... Više...
Slika
Uzrokuje li solarij rak kože?

Istraživanja su već povezala korištenje solarija s povećanim rizikom za razvoj karcinoma pločastih stanica - vrste raka... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Medicina Što znamo o Alzheimerovoj bolesti?
Što znamo o Alzheimerovoj bolesti? PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Dina Volcansek   
Petak, 20 Rujan 2019 19:19

alzheimer-bolest

Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije koja se pojavljuje i uzrokuje 60-80% slučajeva demencije. U mozgu izaziva promjene zbog kojega pacijent progresivno gubi pamćenje. Simptomi bolesti se pojavljuju nakon 60. godine. Alzheimerova bolest je povezana sa starenjem te je uvjetovana načinom života, okolinom i genetskim predispozicijama. Uzrok simptoma je degeneracija moždanih stanica koja rezultira u promjenama u mozgu zbog sve veće i veće degeneracije stanica u mozgu.

Najčešći simptomi

1. Smanjena sposobnost prihvaćanja i pamćenja novih informacija:

• ponavljajuća pitanja ili razgovori

• pogrešno postavljanje osobnih stvari

• zaboravljajući događaje ili sastanke

• izgubiti se na poznatoj ruti

2. Oštećenja u rasuđivanju, složenom zadatku i izvršavanju prosudbe:

• slabo razumijevanje sigurnosnih rizika

• nemogućnost upravljanja financijama

• slaba sposobnost odlučivanja

• nemogućnost planiranja složenih ili sekvencijalnih aktivnosti

3. Pojačane vizualne sposobnosti koje nisu povezane s problemima vida:

• nemogućnost prepoznavanja lica ili uobičajenih predmeta ili pronalaženje predmeta

• nemogućnost korištenja jednostavnih alata, na primjer, za orijentaciju odjeće uz tijelo

4. Smetnje govora, čitanja i pisanja:

• poteškoće u razmišljanju uobičajenih riječi dok govore, oklijevanje

• greške u govoru, pravopisu i pisanju

5. Promjene u osobnosti i ponašanju:

• promjene raspoloženja izvan karaktera, uključujući agitaciju, apatiju

• povlačenje iz društva ili nedostatak interesa, motivacije ili inicijative

• gubitak empatije

• kompulzivno, opsesivno ili društveno neprihvatljivo ponašanje

Otežano postavljanje dijagnoze

Zbog blagog oblika na samom početku, i simptoma koji se mogu zamijeniti s današnjim užurbanim načinom života, teško je postaviti dijagnozu do tek kasnijeg stadija bolesti. U teškom stupnju bolesti, kada je odumrlost moždanih stanica toliko visoka, osobe nisu u stanju osjetiti dehidraciju, glad i zbog toga ako osobe nisu dobro zbrinute mogu umrijeti od tih, nama jednostavnih situacija.

Nedostatak odgovarajućeg lijeka

Sam tok bolesti može se podijeliti na nekoliko načina: od prvih simptoma, manjih poteškoća u razmišljanju i sjećanju, zaboravljivosti, gubitka motivacije, te demencije. Činjenica je da moždane stanice nemaju mogućnost obnavljanja, odumiru i ne postoji način da se izbjegnu napredak bolesti, no znanstvenici pokušavaju naći rješenje razumijevanjem samog početka bolesti.

alzheimer-bolest

Problem se stvara kada proteini (koji funkcioniraju poput kanala) u neuronima prestaju raditi i nastaje nakupina koja postaje toksična i na kraju izolira stanicu koja potom umire. Odumiranje neurona se odvija u nepredvidljivom obrascu po cijelom mozgu - tako pogođeni dijelovi mozga vidljivo utječu na funkcije povezane uz taj dio mozga.


Znanstvenici su pronašli dva proteina čije su promjene povezane s Alzheimerom:

  • Tau proteini - imaju funkciju unutarnje strukture i prenašanju bitnih sastojka u stanicu. U Alzheimerovoj bolesti tau proteini promjene konformaciju, grupiraju se i stvore strukturu zvanu neurofibrilarni zaplet

  • Beta amiloidi - ostatci većeg proteina koje se nakupe i grupiraju u plak koji blokira komunikaciju između stanica.

Simptomatsko liječenje

alzheimer-zaborav

Nažalost, ne postoji lijek za ovu bolest, i jedina je opcija simptomatsko liječenje koje uključuje i razne vježbe za kognitivne sposobnosti, i također postoji liječenje usporavanjem bolesti. Uz činjenice da se šansa Alzheimerove bolesti povećava se godinama (zato je i učestalija kod žena jer duže žive) i da postoji veći rizik ako je član obitelji imao tu bolesti, pušenje, pretilost, teške moždane traume i drugi faktori poput visokog kolesterola i tlaka povećavaju rizik bolesti .

Vježbanjem, zdravom prehranom, spavanjem, učenjem i stimulacijom kognitivnih vježbi i socijalne aktivnosti mogu pomoći u smanjivanju mogućnosti razvitka bolesti.  U većini se slučajeva članovi obitelji brinu o oboljelim osobama, no s vremenom to postaje fizički i emocionalno zahtjevnije pa se tada često uključuju, ako već nisu njegovatelji. Nadamo se da će se u budućnosti ovoj neizlječivoj bolesti naći lijek jer kao i svaka bolest ostavlja veliki fizički i emocionalan utisak na samu osobu i njezine bližnje.

 

alzheimer-asocijacijaDan 21. rujna se obilježava kao Dan Alzheimerove bolesti, a cijeli je mjesec rujan posvećen podizanju svjesnosti o bolesti kod koje se svake 3.2 sekunde prijavljuje nova oboljela osoba. Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih.

 

Dina L. Volcansek, Medikus kreativni laboratorij

Medicalnewstoday.com

Webmd.com

Mayoclinic.org

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.