Astma je kronična bolest dišnog sustava koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Posljednjih nekoliko godina došlo je do primjetnog porasta broja oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama, što se dijelom može pripisati i boljim dijagnostičkim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi. Procjenjuje se da danas u svijetu od ove plućne bolesti pati oko 300 milijuna osoba, a pretpostavke su da će do 2020. godine biti još 100 milijuna oboljelih više.

Bolest uzrokuje velike financijske troškove zdravstvenog sustava, ali i opće društvene troškove zbog gubitka velikog broja radnih sati (izostanci s posla ili iz škole) i utjecaja na obiteljski život. Astma je često udružena s alergijskim rinitisom u gotovo od 70 do 90 posto slučajeva, dok čak od 16 do 65 posto osoba s alergijskim rinitisom ima preosjetljivost dišnih puteva i potencijalni su kandidati za obolijevanje od astme. Ako je jedan roditelj atopičar, rizik od pojave atopije u djece povećan je za 30 posto, a kod oba roditelja atopičara, rizik se povećava na čak 80 posto. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove. Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi (grinje i kućni ljubimci). Važno je znati da pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja češće alergična, odnosno, da je veća vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima.

"Higijenska hipoteza"

“Higijenska hipoteza” objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve više prisutno. Naime, takva djeca ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80 posto oboljelih započinje prije pete godine života i uzrokovana je alergijom. Astma je kronična upalna bolest malih dišnih puteva, karakterizirana epizodama zaduhe (otežanog disanja), piskanja u prsima, suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustoga žilavog sekreta. Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih puteva na različite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih puteva i stvaranja povećane količine guste sluzi. Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi, pa je disanje otežano. Čuje se piskanje u plućima, osjeća se stezanje u prsima, gušenje, osobito noću ili pred jutro, prilikom tjelesnog napora, izlaganja atmosferskom onečišćenju alergenima ili prilikom jakog psihičkog podražaja. Bolest je varijabilnog tijeka. Astma se često pojavljuje u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju. Preosjetljivost ili hiperreaktivnost dišnih puteva opisana je kao nenormalna reakcija na normalan podražaj.

Inhalacijski i nutritivni alergeni

Svi napadaji astme i simptomi uzrokovani su okidačima, a kod alergijske astme to su inhalacijski i nutritivni alergeni. Inhalacijski alergeni: dlaka životinja, grinja iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava te plijesni. Nutritivni alergeni: cijeli niz prehrambenih proizvoda od kojih su najčešći uzroci alergije mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi. Postoji i takozvana križna reakcija između alegije na peludi i pojedinih prehrambenih proizvoda. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu. Alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač. Postaviti pravu dijagnozu može biti iznimno teško.

Dijagnostički testovi

1. Alergološko kožno (prick) testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene.
2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvrđuje alergija, a određuje se ukupna količina imunoglobulina E (ukupni IgE) i specifičnih protutijela (specifični IgE) na uzročne alergene, mjerenje ECP (eozinofilnog kationskog proteina).
3. Ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija kojom se utvrđuje postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih, uz test s lijekom za olakšanje disanja (bronhodilatacijski test).
4. Mjerenje vršnog protoka (PEF) uz pomoć prijenosnog mjerača koji bi svaki astmatičar morao imati za kućnu upotrebu.
5. Rtg snimka paranazalnih sinusa obvezno, a RTG snimka pluća nije nužna.
6. Test s metakolinom kojim se utvrđuje nespecifična preosjetljivost dišnih putova.
7. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.
8. Mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale bronhalne sluznice.

Liječenje

Liječenje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Osnovni lijekovi su protuupalni jer liječe upalu u dišnim putevima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni. Simptomatski lijekovi omogućuju širenje dišnih puteva, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova: s brzim i kratkim učinkom, koji se uzimaju po potrebi; sa sporim i dugotrajnim učinkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup liječenju astme preporučuje i kombinaciju navedenih lijekova u jednom pripravku, što poboljšava suradljivost bolesnika za redovito uzimanje lijeka, a ujedno se postiže dobra kontrola bolesti.

mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist za pućne bolesti i tuberkulozu,

Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb

Zdrav-zivot.com

VEZANI SADRŽAJI

• Alergije
• Alergija na ambroziju
• Alergijski semafor
• Ambrozija u cvatu
• Mjere suzbijanja ambrozije
• Najčešći alergeni u hrani
• Peludna sezona
• Poremećaj slušne cijevi
• Prevencija kod alergija
• Proljetne alergije