Strabizam je poremećaj paralelnog položaja očiju. Najčešće se javlja kod djece, do treće godine života, te se naziva prateći (konkomitamni) strabizam. Može se javiti i u odrasloj dobi, što je rijeđe, te se tada radi o paralitičkom strabizmu.

Uzroci

Uzrok strabizma kod djece povezan je s poremećajima vida kao što su dalekovidnost ili kratkovidnost te astigmatizam. Također bitnu ulogu ima i genetsko naslijeđe pa u obiteljima gdje se bolest već prije pojavljivala, veća je vjerojatnost da će se pojaviti i kod djeteta.

Određeni broj djece ima tzv. lažni strabizam (pseudostrabizam). Uzrokovan je dodatnim naborima kože oko oka, širokim korijenom nosa ili blizu postavljenim očima. U većini slučajeva on nestaje s rastom djetetove glave.

Neželjene komplikacije

Oko može bježati u stranu prema nosu (ezotropija) ili prema van (egzotropija). Njegovo bježanje ometa ujedinjenje slike oba oka. Želeći izbjeći pojavu dvoslika, dijete se prilagođava nastaloj situaciji potiskivanjem slike oka koje bježi. Ukoliko se nastale promjene ne uoče na vrijeme može doći do ozbiljnijih komplikacija te slabovidnosti.

Rano prepoznavanje

Uloga roditelja i pedijatara je vrlo značajna jer što se ranije poremećaj prepozna, liječenje je jednostavnije i kraće. Prilikom pregleda potrebno je učiniti test pokrivanja i pokretljivosti, odrediti dioptriju, odrediti mjesto fiksacije strabirajućeg oka,
ispitati oštrinu vida i izmjeriti kut škiljenja, te na temelju dobivenih podataka odrediti terapiju.

Terapije crtanjem

Kod lakših slučajeve strabizma koriste se konzervativne metode liječenja kao što je nošenje naočala te zatvaranje (okulzija) dobrog oka kako bi prisilili slabovidno oko na funkciju. Uz to se vježba i rad na blizinu kao što je crtanje, slikovnice, čitanje te se te iste vježbe trebaju izvoditi svakodnevno i kod kuće. Kirurški zahvat se prijmjenjuje tek pri ozbiljnijim slučajevima gdje je otklon kuta zahvaćenog oka veći.

Prevencija vježbama

Prevenciju  prirodnim putem moguće je izvršiti vježbajući par minuta dnevno vježbama za osnaživanje očnih mišića. Najpoznatije su one doktora Batesa koje se temelje na akomodaciji oka pri prelaženju sa bliskih predmeta na one udaljenije i obratno.

Reference: http://www.plivazdravlje.hr

Dora Polić, Medikus kreativni laboratorij