Naslovnica
22.1.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Bolne menstracije

Bolna menstruacija ili dismenoreja označava bolnost koja se javlja kod menstruacije. Bol se može pojaviti istovremeno s... Više...
Slika
Fitoestrogeni-smanjenje rizika od raka

Fitoestrogeni su ženski spolni hormoni, spojevi biljnoga podrijetla koji pokazuju estrogensko djelovanje u organizmu... Više...
Slika
"Jakna za drugoga"

"Portal Dobrote" i "Ljudi za ljude" u suradnji sa knjižarom "Booksa" i ove zime u Zagrebu pokreću akciju "Jakna za drugoga". U... Više...
Slika
Zagreb Love Run 2019.

Utrka ZagrebLoveRun 2019. održat će se 10.02. u 10h na Jarunu. Utrke dužine 1km za djecu i 5 km za odrasle oduvijek je... Više...
Slika
Inventura zdravlja

U vrtlogu života mnogi maju najmanje vremena za sebe, zaboravljajući kako je briga o zdravlju – kako fizičkom, tako i... Više...
Slika
Prevencija raka debelog crijeva

Rak debelog crijeva u Zagrebu s 450 novih slučajeva raka debelog crijeva godišnje (stopa 56,7/100.000) prema zadnjim... Više...
Slika
Test za tumor

U novoj studiji australski istraživači tvrde kako su razvili desetominutni DNK test koji je sposoban otkriti stanice raka u... Više...
Slika
Varaždinski maraton 2018.

Varaždin je jedan od nekolicine gradova u cijelom svijetu koji u Novu godinu ulazi – trčeći. Prva je novogodišnja utrka... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Celijakija-nepodnošljivost glutena
Celijakija-nepodnošljivost glutena PDF Ispis E-mail
Medicina
Srijeda, 26 Listopad 2011 00:00

celijakijaCelijakija je kronična autoimuna bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva, a uzrokuje je preosjetljivost na gluten u žitaricama (pšenici, raži, ječmu i zobi). Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu ili u kasnijoj životnoj dobi, izazvana nekim "okidačem" iz okoliša. Bolest je nasljedna i prisutna je u 1% stanovništva, ali se teško prepoznaje, te se pretpostavlja da na 1 dijagnosticiranu osobu dolazi 10 neprepoznatih slučajeva.

 Atipični simptomi

Simptomi celijakije javljaju se nerijetko u 1. godini života i razlikuju su od oboljelog do oboljeloga. Klinička slika je često atipična i latentna, te otežava dijagnosticiranje, a znaci bolest zahvaćaju različite organe i dijele se u nekoliko skupina:

  • probavne poteškoće: dijareja (proljev), svjetla stolica, nadimanje (plinovi), bolovi u trbuhu, gubitak tjelesne mase
  • malapsorpcija: umor, usporen rast, grčevi mišića, bolovi u kostima i zglobovima, osteoporoza
  • neurološke poteškoće: epileptični napadi, psihičke poteškoće, intelektualno zaostajanje, promjene raspoloženja
  • kožne promjene: kronični dermatitis (kožni mjehurići)
  • opće tegobe: odgođen pubertet, zakašnjela prva menstruacija, slabokrvnost, srčane poteškoće, problemi s štitnjačom 

U djece s celijakijom je karakterističan izgled "pauka" s napuhnutim trbuhom i tankim rukama i nogama. U odraslih osoba neprepoznata i neliječena celijakija nerijetko dovodi do razvoja malignih bolesti kao što su karcinom crijeva ili limfomi s tragičnim ishodom. 

Dijagnoza biopsijom

Za postavljanje dijagnoze celijakije potrebno je učiniti krvne pretrage na specifična protutijela za celijakiju, a u slučaju pozitivnog nalaza protutijela, dijagnoza se potvrđuje biopsijom sluznice tankog crijeva koja ukazuje na atrofiju crijevnih resica. Krvne pretrage moguće je danas učiniti već i "kućnim" testom iz kapljice krvi koji je dostupan u Centru za celijakiju Celiko. 

Krvni testovi

  • antiendomizijska protutijela (AGA),
  • antiglijadinska protutijela (EMA)
  • protutijela na tkivnu transglutaminazu (tTG)

BiTerapija-doživotna dijeta

celijakijaTerapija se sastoji izbjegavanju glutena jer i male količine glutena mogu biti opasne za oboljele, pa je potrebna iznimna aktivna briga i edukacija kako bi se prepoznali svi vidljivi i skriveni izvori glutena. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira.

Skriveni izvori glutena su aditivi, konzervansi i različiti stabilizatori koji se nalaze u prerađenoj hrani, lijekovima i drugim proizvodima. U većini zapadnih zemalja proizvodi namijenjeni osobama oboljelih od celijakije označeni su znakom prekrižene pšenice.

DOZVOLJENA HRANA
1. Dozvoljena brašna: bezglutensko brašno, kukuruzno, sojino, krumpirovo, rižino, heljdino, gustin, prašak za pecivo.
2. Kruh bez glutena: bezglutenska tjestenina, kolači, biskviti, rižine pahuljice, corn flakes, kukuruzni griz. 
3. Med, margarin, maslac, đem, marmelada, slatkiši, čokolada.
4. Sol, šećer, papar, biljni začini, ulje, suhi i svježi kvasac.
5. Mlijeko, svježe, u prahu ili konzervirano, čaj, kakao i mliječne prerađevine.
6. Juhe, umaci sa dodacima od dozvoljenog brašna kao npr. bezglutenski rezanci i tjestenina.
7. Sve voće, svježe, kuhano ili sušeno i voćni sokovi.
8. Sve povrće, svježe, zamrznuto, kuhano, uključujući krumpir, rižu, grah, grašak, leću, soju, papriku, rajčicu.
9. Sve meso i riba i domaće mesne prerađevine.
10. Jaja i sirevi (svježi kravlji sir, krem sirevi).
ZABRANJENA HRANA:
1. Strogo je zabranjeno brašno od pšenice, raži, ječma i zobi, kao i sve prerađevine.
2. Kupovni kruh od kukuruznog brašna, heljdin (rade se u istim prostorima gdje i glutenski kruh) kruh, peciva, tjestenina, njoki, biskvit, kolači, pšenični griz.
3. Juhe i variva sa dodatkom glutenskog brašna. Gotovi umaci i juhe. Instant krumpir i kupovni zamrznuti ponfrit.
4. Neki punjeni slatkiši, bomboni, neke punjene čokolade ili od riže. Sladoledi u kornetu i neki sladoledi na štapiću. Slani štapići, napolitanke, keksi, medenjaci, neke vrste smokija, corn  flakes.
5. Kobasice, salame, mesne prerađevine, mesne i riblje konzerve –koje nisu na popisu proizvođača kao dozvoljene. Šunka i meso spremano u kruhu.
6. Sirevi koji sadrže brašno.
7. Panirana jela.
8. Bijela kava, pivo – sadrže ječam.
9. Od voća zabranjene su kupovne suhe smokve.
10. Žvakaće gume u listićima najčešće su posute brašnom.
www.celijakija-istra.hr

Video

Wikipedia

facebook youtube

 

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.