Naslovnica
21.11.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
"Kutija šibica 2018."

Ovogodišnji malonogometni turnir "Kutija šibica 2018." trajati od 24. studenoga do 30. prosinca i igrat će se u četiri... Više...
Slika
Predavanje "Dijabetes-nove metode liječenja"

Pozivamo vas na predavanje "Dijabetes (šećerna bolest)-nove metode liječenja" koje će se održati 28.01.2019. (pon) u 19h u... Više...
Slika
Ulje kanabisa ublažava Crohnovu bolest

Izraelski tim iz Sveučilišta u Tel Avivu okupio je 46 osoba s umjereno ozbiljnim stanjem Crohnove bolesti i nasumično poredao... Više...
Slika
Pomozimo Udruzi "Šapica"

Udruga Šapica je neprofitna nevladina udruga za zaštitu životinja koja je osnovana i registrirana 2006. godine u Zaprešiću.... Više...
Slika
Sa(n)jam knjige 2018.

Književni  festival "Sa(n)jam knige" održat će se 24. puta u Puli u Domu hrvatskih branitelja, od 29.11. do 09.12.2018.... Više...
Slika
Više vode - rjeđe uro-infekcije

Žene koje svakodnevno piju više vode nego obično kako bi izbjegle infekcije urinarnog trakta u pravu su, pokazalo je novo... Više...
Slika
"Jarunska stotinka"

Atletski klub Maksimir u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Veleučilištem Velika Gorica... Više...
Slika
"Movember" - mjesec posvećen muškarcima

Studeni (november) je mjesec u kojem se posebna pažnja posvećuje zdravlju muškaraca. Početkom mjeseca počinje i pokret... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Multipla skleroza
Multipla skleroza PDF Ispis E-mail
Medicina
Subota, 22 Studeni 2008 15:38

multipla-sklerozaMultipla skleroza je kronična sporo napredujuća bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju difuzni (raspršeni) plakovi (nakupine) demijelinizacije (gubitka bijele tvari – mijelina, koji omogućuje provođenje električnih impulsa) u mozgu i kralješničnoj moždini, a to rezultira različitim neurološkim simptomima i znakovima, kao što su defekti osjetilnog i vizualnog korteksa, koji se javljaju u remisijama i egzacerbacijama (pogoršanje bolesti, pa smirenje kroz neko vrijeme).

 

Etiologija


Uzrok bolesti nije poznat. Početak se možda može povezati s nekom latentnom (pritajenom) virusnom, kao npr. Barr-Epstein virusom ili retrovirusnom infekcijom koja pokrene patološki imuni odgovor, provociran alergijom ili psihofizičkim stresom. Bolesnici imaju povišen nivo gama-globulina, često veći od 15% od ukupnih proteina u likvoru. Postoji vjerovatnost da je MS autoimuna bolest kod koje organizam reagira na vlastite stanice kao na strane i producira antitijela protiv njih zbog čega dolazi do disbalansa Th1 i Th2 tipa stanica. Novija istraživanja ukazuju na povezanost humanog leukocitnog antigena (HLA) na kromosomu 6 i MS. Moguće objašnjenje je i obiteljska sklonost. Među dvojajčanim blizancima vjerovatnost razvitka bolesti je 30%, a među jednojajčanim 4%.

Epidemiologija


Multipla skleroza javlja se u omjeru 1:1500-2000 bolesnika. Rjeđa je idući od sjevera prema jugu. Prisutnija je u Europi i Aziji, nego u Africi. Bolest se obično pojavljuje između 20. i 40. godine života i češća je u žena nego u muškaraca otprilike 2:1, odn. u dječjoj dobi 3:1.

Klinička slika


Najčešći početni simptomi su parestezije ekstremiteta, trupa ili jedne strane lica, zatim slabost ili nespretnost ruke ili noge. Prisutni su poremećaji vida kao što su djelomična sljepoća ili bol u jednom oku, nejasan vid, pomicanje oka (nistagmus) ili skotomi (ispadi vidnog polja) kao posljedica retrobulbarnog neuritisa. Od ostalih ranih simptoma mogu se javiti očna kljenut (slabost očnih mišića) koja uzrokuje diplopiju (dvoslike), prolazna slabost, umor ili ukočenost jednog ili više ekstremiteta, manji poremećaji hoda, a u kasnijoj fazi i monoplegija, hemiplegija, paraplegija ili tetraplegija. Javljaju se i poteškoće u kontroli mokraćnog mjehura, vrtoglavica.

Svi ovi simptomi i znakovi ukazuju na zahvaćenost središnjeg živčanog sustava, a mogu biti prisutni mjesecima i godinama prije nego što se uspostavi dijagnoza. Povišena tjelesna temperatura može pojačati simptome. Javljaju se emocionalne i psihičke promjene u smislu apatije, depresije ili euforije, te pomanjkanje prosudbi.

Motorički poremećaji očituju se neuravnoteženim hodom, te drhtavim, nepravilnim kretnjama, a osjetni poremećaji u smislu gubljenja osjeta za bol, temperaturu, utrnulost itd. U uznapredovaloj bolesti kada je zahvaćena i kralješnična moždina, mogu se javiti i inkontinencija urina i stolice (nemogućnost zadržavanja).
Simptomi mogu biti slični kao u drugih bolesti poput moždanog udara, tumora ili lupusa. U odmakloj fazi karakterističan je Charcotov trijas: nistagmus, intencioni tremor i skandirani govor.

Tijek bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakteriziraju ga izmjene egzacerbacije (faza pogoršanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U početku remisije mogu trajati mjesecima i godinama, čak i više od 10 god. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti, pogotovo ako bolest počne u srednjim godinama, tijek može biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti.

Dijagnostička obrada


Tipični slučajevi mogu se pouzdano dijagnosticirati na temelju kliničke slike kada se na dijagnozu može posumnjati nakon prvog napada. Kasnije se dijagnoza može ustvrditi na temelju podataka o izmjenama egzacerbacija i remisija bolesti, te na temelju kliničkih znakova difuznih oštećenja središnjeg živčanog sustava (CNS). Oštećenja u mozgu i kralješničnoj moždini mogu se vidjeti na CT (kompjutorska tomografija) snimkama s kontrastom, a najosjetljivija dijagnostička pretraga na kojoj se mogu vidjeti plakovi demijelinizacije je MRI (magnetska rezonanca). Jedna od dijagnostičkih metoda je i analiza cerebrovaskularnog likvora u kojem je moguće detektirati imunoglobuline. U skoro 90% pacijenata kao glavni poremećaj je sinteza IgG u okviru hematološko-encefalne barijeru i u ovih bolesnika vide se kvalitativne i kvantitativne nenormalnosti IgG u likvoru. Drugi karakteristični znak likvora je brzina sinteze IgG. Nije isključeno da su vidljivi i poremećaji nalaza EEG-a.

Liječenje


Tijek bolesti otežava liječenje. Najčešće se u terapiji koriste kortikosteroidi (metilprednizon), koji mogu olakšati simptome između napada bolesti, ali ne utječu na moguću pojavu dugotrajne invalidnosti. Dugotrajna terapija kortikosteroidima rijetko je opravdana, jer može dovesti do brojnih komplikacija kao što su osteoporoza, dijabetes i ulkusna bolest.

Koristi se još i imunomodulacijska ("korigiranje" imunološke reakcije) terapija beta-interferonom (Betaferon) koja smanjuje učestalost recidiva, a koji je odobrila FDA 2005.g., te glatiramer acetat (Copaxone), mješavinu polipeptida i mitoxantron koji je efektivan, ali kardiotoksičan. Pozitivne rezultate daje i imunoglobulin intravenozno (IVIG).

Ukoliko je multipla skleroza otporna na navedene terapije mogu se davati gamaglobulin, jednom mjesečno intravenski, koji pomažu u kontroli relapsa (ponovne pojave bolesti). U uznapredovalom stadiju koriste se azathiprin, cladribin i ciklosporini koji nose rizik tumora kao nuspojave. S druge strane mitoxantron, kemoterapija nudi redukciju progresiju. Natalizumab (Tysabri) obećavao je uspjeh u ranoj fazi, ali je povučen zbog pojave leukoencefalopatije. Nuspojave terapije su mučnina, povraćanje i oštećenje jetre, koju treba redovito kontrolirati krvnim testovima.

Prognoza


Ovisi o dobi, spolu i stupnju bolesti. Ukoliko se bolest dijagnosticira prije 35.godine života, prognoza je bolja. Ako se multipla skleroza javi u kasnijoj dobi, ok 50. godine, prognoza je lošija. Žene imaju prosjećno bolju prognozu od muškaraca. U toku bolesti moguće su komplikacije u vidu pneumonije.

Lit.

Charcot J. Histologie de la sclerose en plagues
Dangond F. Multiple sclerosis
Calabresi PA Diagnosis and management of multiple sclerosis
Radojičić B. Klinička neurologija

Medicina.hr

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.