Riječ vino je nastala iz latinske riječi vinum te se integrirala u mnoge europske jezike. Na pitanje što je vino, vinski zakon definira vino kao poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa. Konzumirano u malim količinama vino izaziva osjećaj veselja. Stanice živčanog sustava su podražene te postoji osjećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju.

Pij malo-pij dobro!

Konzumira li se u malim količinama, vino ima pozitivno djelovanje: podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoće), koji nije štetan za organizam.

Napokon, vino potiče probavu, jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja). Kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže probavu bjelančevina.

Dijetolozi preporučuju samo pola čaše po obroku tj. jednu čaša za ručak ili za večeru. Ne preporuča se piti vino kao aperitiv. Na prazan želudac negativno djeluje na jetru, koja sadrže enzim koji može probaviti alkohol, pretvarajući ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam koristi na isti način kao i šećere, i izaziva osjećaj gladi. Enzim u jetri može ukloniti iz organizma zdravog muškarca 0,75 l a u žena 0,5 l alkohola dnevno.

Više od te količine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoće, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen uništavati vlastita tkiva, počevši od jetre i gušterače. Neke namirnice imaju pozitivan učinak na konzumente vina: voćni šećeri i bjelančevine koje se nalaze u mesu, ribi, jajima, i mliječnim proizvodima otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

Pijete li vino natašte, iritirati ćete sluznicu želuca, a to zbog toga što natašte brže prelazi u krv, a još brže iz krvi u jetru. Jedna čaša natašte prijeđe u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produžava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

Tajna dugog života

Sastojci sadržani u crnome vinu mogli bi otkriti tajnu dugoga života, izvijestili su znanstvenici nakon otkrića sastojka crnoga vina koji produljuje život laboratorijskih crva. Laboratorijski eksperimenti pokazali su da molekula resveratrola djeluje i na ljudske stanice, čineći ih puno otpornijima na zračenje.

Unatoč tomu što je istraživanje tek u povojima, znanstvenici tvrde da postoji velika mogućnost razvoja lijekova koji bi mogli produljiti ljudski vijek i spriječiti razvoj bolesti karakterističnih za treću životnu dob.

Naši su stari govorili da alkohol uklanja brige, a reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo pićem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom živčanog sustava. U stvarnosti, uzbuđenje koje se osjeća nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, posljedica je gubitka kontrole te osjećaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.
Napomenimo za kraj, vino pospješuje probavu, potiče raspoloženje, a navodno i produžuje život, ali samo ako se konzumira u umjerenim količinama.

Vinogradarstvo.com

Vinopedia.hr

Podroom.net