Naslovnica
17.9.2014.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Dijetne preporuke

 

Doktori

Najnovije

Slika
Biciklistička utrka Zdrava navika

Utrka se vozi u subotu, 20. rujna na zagrebačkom jezeru Jarun, otok Univerzijade od 11 sati, a prijaviti se možete putem online... Više...
Slika
Alergija na ambroziju

Ambrozija je postala vodeća strana biljna vrsta u Europi iako je porijeklom iz Sjeverne Amerike U regijama u kojima se... Više...
Slika
"Moje sirove strasti" Nada Rocco

„Moje sirove strasti”, nova kuharica poznate glumice Nade Rocco progovara o njenom putu prema zdravoj hrani, dugogodišnjem... Više...
Slika
ZeGeVege Fest 2014.

U petak, 5. rujna i subotu, 6. rujna održava se se u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića sedmi po redu ZeGeVege festival... Više...
Slika
Tjedan Helen Keller 2014.

Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir obilježio je Tjedan Helen Keller od 30.06. do 06.07. brojnim manifestacijama u... Više...
Slika
"Trči i hodaj u Čigoču 2014."

Povodom Dana sela Čigoč – prvog Europskog sela roda, atletski klub "Marathon 2006" i ove godine u Čigoču 28. lipnja... Više...
Slika
Je li vegetarijanstvo zdravo za djecu?

Vegetarijanstvo je sve popularniji stil života, ali istovremeno izaziva mnoga pitanja i nedoumice, osobito kod roditelja s malom... Više...
Slika
Škola nepušenja

U Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice" na Klinici za psihijatriju provodi se program odvikavanja od pušenja pod... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Gastro Kopriva-hrana i lijek
Kopriva-hrana i lijek PDF Ispis E-mail
Gastro
Utorak, 04 Kolovoz 2009 19:51

koprivaKopriva (Urtica dioica L. - Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Još su je stari Egipčani uzgajali i koristili kao povrće, a u doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolovaPoznata je narodna izreka "Neće grom u koprive", a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. 

Povijest

Prvi povijesni zapisi o koprivi  mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo zaišćenje" organizma. Plinije piše kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti, a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Navodno su je zbog njezina poznatog žarenja Cezarove trupe upotrebljavale za "održavanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. 

Sastojci 

  • bjelančevine (5,5%)
  • masti (0,7%)
  • ugljikohidrati (7%)
  • vitamin C (u mladom lišću), karoten (provitamin A), B2, K
  • mineralne soli željeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija
  • kiseline-pantotenska, mravlja, octena, maslačna, kremična
  • flavonidi
  • tannin, klorofil, fitosterol, lecitin u lišću
  • acetilholin i histamin u dlačicama

      Primjena

Djelotvorno olakšava reumatične tegobe (antiflogistik) što se vjerojatno temelji na sprečavanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi, stari je ruski običaj.

Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja, povraćanja krvi i krvavog kašlja. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemeroida.

Korijen koprive pomaže kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore.

Znanstveno je dokazano da može sniziti sadržaj šećera u krvi pa se često upotrebljava u čajnim mješavinama kod povišenog šećera. Velike količine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Čaj pročišćuje krv pa je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni.

Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe, te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose, a također potiče lučenje mlijeka u dojilja.

Upotreba

kopriva listList koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drenažu (čišćenje) bubrega, a koristi se infuz (čaj) lista tijekom tri tjedna. Preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija. Za infuz 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svjež, a pije se tri puta na dan, najčešće nakon obroka tijekom više mjeseci (do pola godine).

Korijen koprive preporučuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije, uz uroantiseptične biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Za čaj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL ključale vode i kuha deset minuta. Makne se s vatre i ostavi još 5 - 10 minuta te potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod liječnika specijalista. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege.

Recepti

kopriva-juhaNaši je stari recepti često spominju i može se pripremiti na mnogo načina kao i svako povrće, najčešće kao zamjena za špinat. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Dodaje se sirevima, pudinzima, a varivo od koprive je jelo kojim se u Škotskoj slavi dolazak proljeća. Često se poslužuje i tjestenina punjena koprivom, a od slatkih jela štrudla od koprive i sira.

Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive, što znači gornja četiri lista. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova obogaćujemo salatu, a da ne štetimo njenom okusu.

Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina, a isto tako i kremična kiselina koja u većim količinama može biti štetna za bubrege. Kopriva raste na skrovitim, zapuštenim mjestima. Najvrednija je od ožujka do svibnja, ali može se brati cijele godine, budući da nakon košenja ponovno stvara mlade vrške.

Palenta s koprivom i skutom

Skuhajte 0,5 kg palente (na gusto) i istresite ju na namašćeni pleh (cca. 1 cm visine). Od 0,3 kg svježe skute (odličan odabir je Mirnina kozja skuta) načinite namaz dodatkom prstohvata soli i slatkog vrhnja (0,1 l). 0,5 kg listova mlade koprive operite i ubacite u dvije litre uzavrele slane vode. Kuhajte 5-10 minuta. Procijedite, dodajte nekoliko kapi limuna (da sačuvate zelenu boju) i usitnite. Smjesi kuhane koprive dodajte malo šećera i jedan decilitar slatkog vrhnja te dva jaja, kratko propirjajte u tavi. Na polovicu ohlađene palente nanesite smjesu koprive i zatim smjesu skute, te poklopite drugom polovicom palente. Izrežite u oblik romba.

Vlasta Radoičić, udruga Bio Istra (Glas Istre, rujan 2007.) 

 

 

U Koprivnici je nekoliko entuzijasta koji su već duže vrijeme koristili koprivu ne samo kao čaj nego i za izvrsna jela, potaknuti time što je njihov sugrađanin izliječio uz pomoć koprive bubrežne kamence, čime je sebi i fondu zdravstva prištedio operaciju, osnovalo najneobičniji klubKlub Koprivice. I tako je kopriva u najprivlačnijim oblicima za oko i nepce izašla najprije na koprivnički trg u vlastitoj inicijativi KlubaKoprivicei u sklopu različitih manifestacija Turističke zajednice grada Koprivnice. A kako se dobar glas daleko čuje, to je stvar s predstavljanjem koprive prepoznata i nacionalno i predstavljena na Eko-etno sajmu u Zagrebu 2004. g., kamo ju je odvela Turistička  zajednica koprivničko-križevačke županije, kao i 2005. g. kada je zablistala u velikoj Kongresnoj dvorani velesajma na završnoj svečanosti pri zatvaranju sajma i podijeli priznanja. Privlačna i ukusna jela od koprive bila su i tema na natjecanju kuhara iz cijele Hrvatske 2005. g. u koprivničkom hoteluPodravinapod nazivom Zlatna kopriva. A da je zaista zlatna, rekla nam je i ing. biokemije Majda Pavić u svojem predavanju održanom u koprivničkoj gradskoj vijećnici uoči predstavljanja knjige Koprivamudrost prirode koju je prezentirala i Zagrepčanima na predavanju u knjižnici Prečko 2009.

Koprivice

Vezano:

Piletina s koprivom-recept

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2014 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.