Fitoestrogeni su ženski spolni hormoni, spojevi biljnoga podrijetla koji pokazuju estrogensko djelovanje u organizmu ponajviše izoflavona sadrže soja i njezini proizvodi. Dokazani su reproduktivni i razvojni učinci visokih doza na pokusnim i domaćim životinjama (primjerice, feminizacija mužjaka, neplodnost i sl.). Umjerena izloženost ljudi uglavnom je povezana s pozitivnim učincima smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Fetusi i dojenčad te žene oboljele od raka dojke ili zdrave žene s visokim rizikom obolijevanja, skupine su koje bi mogle biti osobito osjetljive na hormonske učinke fitoestrogena (naročito onih iz soje). Primjerice, u nekim dječjim kašicama na bazi soje utvrđene su doze koje mogu imati znatan estrogenski učinak. Strategije smanjenja rizika Preporučuje se oprez pri unosu bogatih izvora fitoestrogena, prije svega soje i proizvoda, posebno trudnicama i majkama male djece, pacijenticama s rakom dojke ili ženama s predispozicijom te bolesti. Termička obrada, kuhanje i gubitak vodom, pH, filtracija i brojni drugi faktori utječu na sadržaj izoflavona u sojinim proizvodima (proteinski izolat, tofu, sojino mlijeko). Niže razine izoflavona u sojinim proizvodima mogu se postići i metodama ciljane ekstrakcije.

Nitriti i nitrati

Nitriti i nitrati su kemikalije koje je proizveo čovjek te se namjerno dodaju hrani (aditivi) ili su rezultat kruženja dušika u prirodi. U prirodi se nitrati pretvaraju u nitrite i obrnuto. Nitrati se prije svega koriste kao gnojivo, ali i u procesima pro- izvodnje stakla ili eksploziva. "Nitriti se proizvode uglavnom kao komponenta aditiva hrani, a oba se spoja često koriste u mesnoj industriji, zbog očuvanja boje mesa i produžetka trajnosti suhomesnatih proizvoda, jer imaju antimikrobno djelovanje. Voće i povrće glavni su izvor nitrata u hrani. Za Veliku Britaniju i Francusku je utvrđeno da iz voća i povrća potječe 50 do 75% nitrata unesenih putem dnevnog unosa hrane. Srednja koncentracija nitrata kreće se od 1 mg/kg u grašku do 4800 mg/kg u rukoli. Lisnato zeleno i korjenasto povrće, kao što su špinat i mrkva, sadrže više od 85% nitrata koji se unose prehranom."

Zbog njihova nepravilna skladištenja, to povrće može biti izvor povećanih količina nitrita. Količina je nitrata različita u pojedinim dijelovima biljke, a ima ih najviše u peteljci i stabljici biljke, nešto manje u lišću i korijenju, a najmanje u cvijetu i plodu. Smrtna doza kalijeva nitrata za odrasloga čovjeka je 30-35 g/dozi, a natrijeva nitrita 22-23 mg/kg tjelesne težine, što znači da bi čovjek morao odjednom pojesti 9,28 kg sušenoga mesa koje sadrži 200 ppm natrijeva nitrita. Pa čak kad bi to i napravio, fatalna bi bila sol u tome mesu, a ne nitriti.

Strategije smanjenja rizika

Nitrati su topljivi u vodi pa pranjem povrća (salate) količina se nitrata može smanjiti za 10 do 15%. Nadalje, blanširanjem povrća, količina se nitrata može smanjiti do 35% u, primjerice, zelenoj cvjetači, a do 72% u kelju i bijeloj cvjetači. Kuhanjem se količina nitrata može smanjiti u brokuli za 47%, a u kelju i 73%. U povrću koje je zamrznuto nakon blanširanja i čuvano 4 mjeseca, uočeno je, također, značajno smanjenje količine nitrata. Prema tome, povrće treba oprati, blanširati i kuhati prije upotrebe.

Transmasne kiseline

Transmasne kiseline (TFA od eng. trans fatty acids) su, pojednostavljeno rečeno, loše masnoće koje se najčešće nalaze u industrijski hidrogeniziranim i nezasićenim biljnim uljima. Također, stvaraju se kad se ulja termički obrađuju, dakle ponajviše prženjem na visokom temperaturama. Najviše prirodnih TFA ima u masti i mlijeku preživača, a pojavljuje se i u biljnim uljima u manjim količinama. Mliječna i goveđa mast u prosjeku sadrže 3-6% TFA, dok su količine u janjetini nešto više.

Nekad su TFA bile stalni pratitelji margarina, ali, promjenom procesa hidrogenacije, svele su se na minimalne količine pa tako variraju između 1 i 17%, dok margarini za kolače sadrže nešto veće količine. Proizvodi koji sadrže hidrogenirana biljna ulja (kolači, biskvit, vafli, lisnata tijesta, snack proizvodi, bomboni, dehidratirane juhe, žitarice za doručak) također sadrže TFA. " Probava i apsorpcija TFA slična je kao i kod ostalih masnih kiselina, prije svega se iskorištavaju u stanici za dobivanje energije. Dokazana je linearna korelacija između unosa TFA i povišenoga LDL kolesterola, dijabetesa tipa 2, raka dojke, raka debelog crijeva (naročito kod žena).

Strategije smanjenja rizika

U industriji se preporučuje modifikacija procesa proizvodnje margarina kako bi se smanjila količina TFA, a neke su zemlje potpuno zabranile korištenje parcijalno hidrogeniranih masti za prženje hrane. U prženju treba izbjegavati korištenje hidrogeniranih masnoća u margarinima i polinezasićene masnoće (suncokretovo, sojino, sezamovo, čičkovo ili riblje ulje). Prženja na nižim temperaturama te kraće vrijeme prženja povoljno utječu na smanjenje količine TFA u konačnim proizvodima.

VEZANI SADRŽAJI

Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 198

• Srčane bolesti-ubojica br.1.
• "10 Savjeta za 10 godina dulji život" Bertil Marklund
• "Dah koji život znači"
• "Movember" - mjesec muškaraca
• "Movember" - mjesec posvećen muškarcima
• "Muškarac bez brkova"
• Abortus utrostručuje rizik raka dojke?
• Infekcije uzrokuju karcinome
• Kemoterapijom protiv karcinoma
• Kurkuma - nepoznata supernamirnica