Naslovnica
23.1.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Hashimotov tireoiditis

 

Doktori

Najnovije

Slika
"Prehlada ili gripa-simptomi i liječenje"

Pozivamo vas na predavanja "Prehlada ili gripa-simptomi i liječenje" koje će se održati 29.01. /pon/ u 19h u MZ Medveščak... Više...
Slika
Svjetski dan AIDS-a 2017.

Povodom Svjetskog dana AIDS-a koji se obilježava 1. prosinca, u studenom su započele javnozdravstvene kampanje  "Nauči,... Više...
Slika
Noć kazališta 2017.

Manifestacija Noć kazališta, pokrenuta u Narodnom sveučilištu Dubrava, doživjet će 2017. godine svoje deveto ostvarenje... Više...
Slika
Dani Marije Jurić Zagorke 2017.

Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke održava se 11. put, u godini u kojoj obilježavamo 60. godina od smrti najčitanije... Više...
Slika
Predavanje "Prehrana sukladna krvnoj grupi"

Pozivamo vas na predavanje "Prehrana sukladna krvnoj grupi" u organizaciji Udruge Medikus koji će se održati 30.10.... Više...
Slika
Znakovi upale mjehura i bubrega

Ako ste ikada osjetili tupu bol u gornjem dijelu leđa, zasigurno ste se zapitali imate li problema s bubrezima. Simptomi... Više...
Slika
Pčelari s invaliditetom priznati u Sloveniji

Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu za ljude odnosno med, zovu ih i anđelima poljoprivrede, mogu razlikovati stotine... Više...
Slika
Akcija "I ja hoću igru"

Pozivamo vas u srijedu, 20. rujna 2017. godine u 8 sati u dječji park iza Boćarskog doma (Prisavlje 2, Zagreb). U tom trenutku... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Gastro Kruh naš svagdašnji
Kruh naš svagdašnji PDF Ispis E-mail
Gastro
Autor Mirela Vidovic   
Petak, 24 Veljača 2012 08:04

zitaricePri spomenu pojma žitarice odmah nas asocijacija dovodi do kruha, što nije nimalno čudno jer put žitarica do kruha je povijesno razdoblje od preko 6 tisuća godina, od vremena biblijskog značenja žitarica i "kruha našeg svagdašnjeg". Koju je travu čovjek najprije sijao, nikad nećemo saznati, ali zasigurno znamo da je tisućama godina odabirao zrna i sijao, žeo i vršio. Tako je polako od divlje trave stvorio uzgojene kulture pšenice, zobi, prosa, raži i ječma koje spadaju u "5 biblijskih žitarica".

 

Kaša od žita bila je glavna hrana čovječanstva, a mijenjala se samo vrsta žitarica od kojeg je bila rađena. Koristili su je upravo na način kako to i danas činimo i preporučujemo u svakodnevnoj prehrani. Ljudi su, radi svojih potreba, počeli raditi  lepinje i pogače koje su bile prikladnije za nošenje - za lovce, ratnike i putnike. Naime i lepinje i pogače bile su praktične jer su se mogle dugo čuvati i jesti s drugim vrstama namirnica.

Povijest govori da je od spomenutih "5 bibilijskih žitarica" najstarije proso, koje se uzgajalo i prije pronalaska pluga. U indiji se proso jelo i prije 3000 godina, nakon čega se pojavljuje ječam, a proso postaje "hrana za siromašne". Germani su prednost dali zob, isto kao i Irci, Škoti, Švedi, Danci koji su i dan danas vjerni zobi i raži.

U Europi se u Srednjem vijeku vodio se "rat" između pšenice i raži, ali je prevladala pšenica. Međutim, Kolumbo je "pomrsio račune" i donio kukuruz, kojeg je odmah preuzela Španjolska iako prvotno samo kao "atrakciju". Onda su kukuruz preuzeli Mlečani i kao dobri trgovci proširili obalama Sredozemlja. Turci su ga prihvatili i on je postao njihova nacionalna hrana, a Portugalci su ga prenijeli čak u Kinu u 17. stoljeću. I tako je kukuruz zavladao svijetom kao hrana siromašnih. 
   
 
Žitarice danas

zitaricaJedno od pravila pravilne i zdrave prehrane odnosi se na redovito konzumiranja kruha, tjestenine, riže i drugih žitarica, što su namirnice koje čine temelj prehrambene piramide. Njihova konzumacija preporučuje se na dnevnoj bazi (tj. svaki dan do 3 obroka), a pri njihovom odabiru prednost dajte integralnim žitaricama (i njihovim proizvodima) jer su bogatije vitaminima, mineralnima i dijetnim vlaknima u odnosu na one obrađene (proizvodi od bijelog brašna).

Za razliku od jednostavnih, složeni ugljikohidrati zahtijevaju dužu probavu, ne uzrokuju naglo povećanje sadržaja šećera u krvi te stoga smanjuju mogućnost povećanja masnoća. Ipak, bolje je odabrati proizvode od integralnog brašna ili s cjelovitim zrnom (ječam, raž, zob, pšenica).

Kao što vam je vjerojatno svima poznato, zrna žitarica bogat su izvor škroba (složenog ugljikohidrata), vitamina B-kompleksa i dijetnih vlakana. Sadrže oko 2-5 % masti i to uglavnom nezasićenih. Bogate su složenim ugljikohidratima u obliku škroba, a svi se stručnjaci slažu da 55-65% dnevno unesenih kalorija trebaju činiti ugljikohidrati. Žitarice sadrže i oko 7-12 % proteina; albumina (leukozin), globulina (edestin, avenalin), prolamina (gliadin, avenin, zein) i glutelina (glutenin, secalinin, hordenin).

Nizak glikemijski indeks

zitariceNe zaboravimo da nam cjelovite žitarice duže pružaju osjećaj sitosti te imaju nizak glikemijski indeks zbog čega povoljno djeluju na rad gušterače. Bogate su aminokiselinama koje rastvaraju kolesterol zahvaljujući linolinskoj kiselini i lecitinu.
Naime, integralne žitarice sadrže vlakna, vitamine, minerale i još dosta važnih nutrijenata koji se gube rafiniranjem i ostalim postupcima industrijske prerade te vjeruje kako bi za dugoročno djelovanje i razvijanje zdravog životnog stila proizvode od cjelovitog zrna u prehranu trebalo uvesti rano, najkasnije u mladosti.

 UPPT.hr ( Mirela Vidović)

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.