Početak proljeća je idealno godišnje doba za čišćenje (detoksikaciju) organizma. Pojam detoksifikacije,  obuhvaća kratkotrajan način prehrane koji ''čisti '' organizam od nakupljenih toksina u tijelu i to  izlučivanjem kroz organe: kožu, crijeva, jetru, pluća i bubrege. Posljedica nakupljenih otrova u tijelu je oslabljena obrambena sposobnost našeg organizma, pad imunološkog sustava i dugotrajan umor i iscrpljenost.

Ječam (lat. Hordeum vulgare, engl. barley) je tisućama godina bio glavni sastojak ljudske prehrane (kao i prehrane drugih sisavaca). Poznato nam je da se ječam uzgajao u Etiopiji i južnoj Aziji 7000 godina prije Krista. Egipćani su upotrebljavali velike količine ječma kako bi pripremili pivo haq. Ječam je zauzimao i glavno mjesto u prehrani Sumerana. Plinije stariji spominje kako su Grci spremali ječam, a nazivali su ga darom božice Demetre-majke zemlje.

Začine u našoj prehrani najčešće povezujemo s pojmom specifičnih okusa, mirisa te neobičnih kombinacija koje nam se nude u postupcima pripremanja hrane kako bi joj oplemenili okus. Također ih često povezujemo sa tradicijom kao što je npr. cimet za Božić, ružmarin za vjenčanja, a lovorov vijenac ili grančice za pobjednike i mir. U dalekoj prošlosti, medicinska i kulinarska upotreba začina se nije promatrala posebno.

Svako godišnje doba idealno je kako bismo naš organizam pripremili za povećane aktivnosti i napore, te ga održavali u dobroj formi, opskrbljujući ga vrijednim nutrijentima. Stoga, bez obzira na godišnje doba,  Udruga UPPT preporučuje sezonsko povrće kao što je: špinat, blitva, brokula, cvjetača, poriluk, prokulice, kelj, mladi luk, te ostalo povrće kao celer, cikla, mrkva itd. Povrće u prehrani je prirodni izvor vitamina i energije, a pravilnim izborom i količinama, ne utječe na povećanje tjelesne težine.

Vrijeme je korizme, približava se Uskrs. Mnogi su ovo razdoblje iskoristili kako bi se odrekli nekih poroka i očistili svoj organizam. Najčešće se odričemo cigareta, alkohola, te hrane koju smatramo "zabranjenom"; primjerice čokolada, slatkiši, meso, alkohol itd. Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na: hranu koja se smije i ne smije jesti; hranu koja se smije konzumirati samo u određeno doba dana ili godine; vrijeme kada se smije jesti; način pripreme hrane i pravila kada, kako i koliko dugo postiti.

U posljednje vrijeme velik je porast upotrebe mlijeka i mliječnih proizvoda jer mlijeko spada u skupinu lako dostupnih namirnica koja se brzo pripremaju, pa možemo reći da je ono tzv. "brza hrana". Također, prehramena industrija pronalazi nove načine obrade i obogaćivanja mlijeka, te je na tržištu prisutan sve veći broj funkcionalnih mliječnih proizvoda koji su, do unazad nekoliko godina, bili potpuno nepoznati.