Najnovija studija snimaka mozga pokazuje da mržnja aktivira dio mozga odgovornog također i za osjećaj ljubavi, tvrdi prof Semir Zaki sa sveučilišta u Londonu. Znanstvenici su otkrili dio mozga aktivan kod mržnje tzv. krug mržnje koji se razilikuje od dijela mozga odgovornog za strah, ali je povezan s moždanim područjem za agresiju.

Prof Zaki zajedno sa kolegom dr. Romayom proučavao je 17 ispitanika, podjednako muškaraca i žena prikazujući im fotografije objekata mržnje, ljubavi, te neutralne osobe. U mozgu se aktiviralo područje supkorteksa zvano insula i putamen koje je odgovorno i za osjećaj ljubavi, a prozvali su ga “krug mržnje”.

“Smatramo da to nije neobično” objašnjava prof Zaki “osjećaj ljubavi biološki je povezan  s osjećajem mržnje prema suparniku i razvija agresiju. Međutim, ljubav aktivira velik dio mozga, a mržnja znatno manji.” Smatra se da će ova saznanja pokrenuti nove etičke rasprave o motivima kriminalnih djela u afektu.

Za snimanje moždane aktivnosti koristi se funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI). Djeluje tako da mjeri promjene oksigenacije kisika i protoka krvi. Što je moždana aktivnost veća, veća je potreba za kisikom i protok krvi.  

Kompjuterska tomografija (CT) snima mozak na temelju različite apsorpcije X-zraka. Tijekom snimanja X-zrake prolaze kroz tijelo ispitanika, detektiraju se i daju sliku mozga. Kosti i organi apsorbiraju dobro X-zrake, a zrak i voda slabije.

Pozitron emisijska tomografija (PET) koristi radioaktivan material za snimanje funkcionalnih procesa u mozgu. Nakon iniciranja radioaktivnog materijala, emitiraju se pozitoroni koje mjeri kompjuter. Područja veće moždane aktivnosti pokazuju jaču radioaktivnost.

Psychology Today