Naslovnica
04.10.2023.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Koja ste vi generacija?

Znanstvenici William Strauss i Neil Howe razvili su "generacijsku teoriju", prema kojoj se povijest može opisati u generacijskim... Više...
Slika
Summer hair care

Summer can be a challenging season for our hair, as the combination of heat, humidity and sun exposure can wreak havoc, leaving... Više...
Slika
Nedostatak lijekova iz plazme

Nakon prekida frakcioniranja plazme i proizvodnje bioloških lijekova iz krvne plazme 2013., Hrvatska već deset godina uvozi... Više...
Slika
Zašto med kristalizira?

Kristalizacija je prirodni proces svih vrsta meda u kojem prije ili kasnije ovisno o vrsti postaje čvrst/kruti. Nastaje kada se... Više...
Slika
Sunset Run 2023.

5. izdanje omiljene utrke "Sunset Run" održat će se 19.08.2023. na dravskoj promenadi u Osijeku, s početkom u 17h kod... Više...
Slika
Online dating-how to

First dates can be a minefield, especially if you've never met the person before. There are so many unwritten rules - from how... Više...
Slika
Prva pomoć-Kako izbaciti vodu iz uha

Voda koja je ostala u uhu zapravo se nalazi s vanjske strane bubnjića - pomiješala se s ušnim voskom i ostala iza njega,... Više...
Slika
Vitamin B12-za i protiv

Vitamin B12 igra ključnu ulogu u održavanju našeg cjelokupnog zdravlja. Iako možda nije vitamin o kojem se najviše govori,... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Fokus Daktiloskopija
Daktiloskopija PDF Ispis E-mail
Fokus
Ponedjeljak, 01 Prosinac 2008 00:00

otisakRiječ daktiloskopija nastala je od dvije riječi - (grčke: dactilo - prst i latinske: scopein - gledati), što bi u grubom prijevodu značilo gledati prst. Daktiloskopija je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama prstiju u cilju dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela.

 


Otisci prstiju uzimaju se rutinski prilikom izdavanja identifikacijskih dokumenata i smještaju u bazu podataka. Sa mjesta zločina forenzičari uzimaju otiske koristeći puder, kemijska sredstva ili posebno svjetlo.

Identifikacijska obilježja kod papilarnih linija imaju poseban naziv i poznata su kao minucija. Za utvrđivanje identiteta prilikom vještačenja papilarnih linija upoređivanjem traga i otisaka moraju se podudarati 12 minucuja (točaka). U današnje vrijeme utvrđivanje identiteta obavlja se kompjuterski.

Papilarne linije su crte, na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima, a sadržavaju anatomske karakteristike, tj. sitne detalje: osnovna svojstva papilarnih linija su: nepromjenjivost, individualnost, klasifikacija i prenosivost.

Osnovni oblici papilarnih linija su:  luk,                zamka i                      krug.

otisak-luk otisak-petlja otisak-zamka

 

VučetićIvan Vučetić -izumitelj daktiloskopije

Ivan Vučetić (Hvar,1858.-Argentina,1925.) je u dobi od 26. godina emigrirao u Argentinu i zaposlio se u policiji. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem 1 naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka.

Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u kriminalistici. Bila je to Franciska Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.                                                                                                                                   

flashIzložba "Samo smo slični"-reportaža

U Muzeju policije u Zagrebu od 23.09. do 10.10.2010. bilo je moguće pogledati izložbu o metodama identifikacije osoba od Lombrosove antropometrije preko Bertillona do našeg Ivana Vučetića i općepoznate daktiloskopije.

S vremenom su subjektivne metode zamjenjivane objektivnijim, koje je moguće automatizirati odn. kompjuterizirati, tako da se danas identif. tehnike temelje na biometrijskim podacima kao što su otisci prsta, šarenica oka i boja glasa. 

izlozba izlozba izlozba

Wikipedija

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2023 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.