Naslovnica
02.3.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Fokus Daktiloskopija
Daktiloskopija PDF Ispis E-mail
Fokus
Ponedjeljak, 01 Prosinac 2008 00:00

otisakRiječ daktiloskopija nastala je od dvije riječi - (grčke: dactilo - prst i latinske: scopein - gledati), što bi u grubom prijevodu značilo gledati prst. Daktiloskopija je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama prstiju u cilju dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela.

 


Otisci prstiju uzimaju se rutinski prilikom izdavanja identifikacijskih dokumenata i smještaju u bazu podataka. Sa mjesta zločina forenzičari uzimaju otiske koristeći puder, kemijska sredstva ili posebno svjetlo.

Identifikacijska obilježja kod papilarnih linija imaju poseban naziv i poznata su kao minucija. Za utvrđivanje identiteta prilikom vještačenja papilarnih linija upoređivanjem traga i otisaka moraju se podudarati 12 minucuja (točaka). U današnje vrijeme utvrđivanje identiteta obavlja se kompjuterski.

Papilarne linije su crte, na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima, a sadržavaju anatomske karakteristike, tj. sitne detalje: osnovna svojstva papilarnih linija su: nepromjenjivost, individualnost, klasifikacija i prenosivost.

Osnovni oblici papilarnih linija su:  luk,                zamka i                      krug.

otisak-luk otisak-petlja otisak-zamka

 

VučetićIvan Vučetić -izumitelj daktiloskopije

Ivan Vučetić (Hvar,1858.-Argentina,1925.) je u dobi od 26. godina emigrirao u Argentinu i zaposlio se u policiji. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem 1 naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka.

Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u kriminalistici. Bila je to Franciska Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.                                                                                                                                   

flashIzložba "Samo smo slični"-reportaža

U Muzeju policije u Zagrebu od 23.09. do 10.10.2010. bilo je moguće pogledati izložbu o metodama identifikacije osoba od Lombrosove antropometrije preko Bertillona do našeg Ivana Vučetića i općepoznate daktiloskopije.

S vremenom su subjektivne metode zamjenjivane objektivnijim, koje je moguće automatizirati odn. kompjuterizirati, tako da se danas identif. tehnike temelje na biometrijskim podacima kao što su otisci prsta, šarenica oka i boja glasa. 

izlozba izlozba izlozba

Wikipedija

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.