Naslovnica
12.10.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Hrana za zdravlje crijeva

"Vi ste ono što jedete" nije samo drska fraza koju koriste liječnici i zdravstveni stručnjaci kako bi nas prevarili da se... Više...
Slika
ADHD u odraslih

Poremećaj s nedostatkom pažnje i hiperaktivnošću (ADHD) svrstan je u razvojne poremećaje, premda se sve više smatra... Više...
Slika
Organ transplantations change personality

Scientists have found that organ transplants can have unexpected consequences, including profound changes to one's personality... Više...
Slika
Who want to live forever?

The oldest person in the world recently turned 117 years old. According to the latest data from the Centers for Disease Control... Više...
Slika
Fight against HIV

“To not have to remember that every morning is earth-changing for them,” said Dr. Rachel Bender Ignacio, director of... Više...
Slika
PMS ili prehlada

Žene nerijetko razmišljaju o PMS kao "menstrualnoj prehladi". Svatko tko ima menstruaciju iz iskustva zna da mjesečni ciklus... Više...
Slika
Coke? Just sugar!

Though most people are wise to the fact that soda isn’t exactly a nutrient-filled drink, you may be wondering just how much... Više...
Slika
Allergiees tips

If you’re an allergy sufferer and you know it’s your time of the year, you may be able to correlate your symptoms, Dr. Emily... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Fokus Daktiloskopija
Daktiloskopija PDF Ispis E-mail
Fokus
Ponedjeljak, 01 Prosinac 2008 00:00

otisakRiječ daktiloskopija nastala je od dvije riječi - (grčke: dactilo - prst i latinske: scopein - gledati), što bi u grubom prijevodu značilo gledati prst. Daktiloskopija je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija na jagodicama prstiju u cilju dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela.

 


Otisci prstiju uzimaju se rutinski prilikom izdavanja identifikacijskih dokumenata i smještaju u bazu podataka. Sa mjesta zločina forenzičari uzimaju otiske koristeći puder, kemijska sredstva ili posebno svjetlo.

Identifikacijska obilježja kod papilarnih linija imaju poseban naziv i poznata su kao minucija. Za utvrđivanje identiteta prilikom vještačenja papilarnih linija upoređivanjem traga i otisaka moraju se podudarati 12 minucuja (točaka). U današnje vrijeme utvrđivanje identiteta obavlja se kompjuterski.

Papilarne linije su crte, na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima, a sadržavaju anatomske karakteristike, tj. sitne detalje: osnovna svojstva papilarnih linija su: nepromjenjivost, individualnost, klasifikacija i prenosivost.

Osnovni oblici papilarnih linija su:  luk,                zamka i                      krug.

otisak-luk otisak-petlja otisak-zamka

 

VučetićIvan Vučetić -izumitelj daktiloskopije

Ivan Vučetić (Hvar,1858.-Argentina,1925.) je u dobi od 26. godina emigrirao u Argentinu i zaposlio se u policiji. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem 1 naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka.

Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u kriminalistici. Bila je to Franciska Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični.                                                                                                                                   

flashIzložba "Samo smo slični"-reportaža

U Muzeju policije u Zagrebu od 23.09. do 10.10.2010. bilo je moguće pogledati izložbu o metodama identifikacije osoba od Lombrosove antropometrije preko Bertillona do našeg Ivana Vučetića i općepoznate daktiloskopije.

S vremenom su subjektivne metode zamjenjivane objektivnijim, koje je moguće automatizirati odn. kompjuterizirati, tako da se danas identif. tehnike temelje na biometrijskim podacima kao što su otisci prsta, šarenica oka i boja glasa. 

izlozba izlozba izlozba

Wikipedija

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.