Naslovnica
15.7.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
"Sretna trka 2018."

Hrvatska čitaonica sela Kuti i Maraton klub Velika Gorica vas pozivaju na "Sretnu trku" u subotu, 21.07.2018. sa startom u... Više...
Slika
10 simptoma srčanog udara

Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao... Više...
Slika
WUC Handball 2018.

Riječki športski sveučilišni savez u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom i Sveučilištem u Rijeci će od... Više...
Slika
"Medo Trail 2018."

MEDO TRAIL 2018 organizira se na Medvednici 14.07.2018. /subota/ kao 8. kolo Treking lige. Za sve koji poznaju Medvednicu (i... Više...
Slika
Kako prepoznati trudnoću?

U ranoj trudnoći postoje nesigurni, vjerojatni znakovi trudnoće, koji mogu biti simptom i nekih drugih stanja, stoga se ne... Više...
Slika
Cjepiva protiv ospisa, zaušnjaka i rubeole

Cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole daju se u trovalentnom cjepivu, znači tri cjepiva u jednoj injekciji, pa može biti... Više...
Slika
"Potrčite za Mladena"

U Zagrebu 2. srpnja (ponedjeljak) u 18.30 starta humanitarna utrka na savskom nasipu, kod Boćarskog doma za teško stradalog i... Više...
Slika
Zaštita od ljetnih vrućina

S dolaskom ljetnih vrućina povećava se rizik pojave kardiovaskularnih oboljenja poput srčanog i moždanog udara osobito u... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Fokus Jesen - doba gljva
Jesen - doba gljva PDF Ispis E-mail
Fokus
Autor Maja Lalić   
Četvrtak, 31 Listopad 2013 20:17

gljvaSakupljanje gljiva zove se mirni lov. Danas je sve više ljudi spremno da se bavi tim "lovom". Tako je moguće provesti cijeli dan u prirodi i ne osjetiti dosadu. Uz miris šume i cvrkutanje ptica prijeći desetke kilometara bez umora. Sa strašću istraživača zaviriti u svaki grm ili stari panj i pronaći korisne gljive. No, nije sve tako idilično, neophodno je podsjetiti na neprijatne stvari koje očekuju gljivare.

 

Vrganj do vrganja

U našim šumama živi veliki broj krpelja i nije rijetko da se u proljetnim mjesecima zakači jedan ili više komada ovih jedva vidljivih insekata. Preporučljivo je poslije svakog planinarenja provjeriti tijelo i ako se neki krpelj prihvatio za kožu treba ga pincetom "odvrnuti" (suprotno od kazaljke na satu) ili otići u ambulantu. Prije polaska u gljive treba postaviti cilj: što i gdje sakupljati, te se prisjetiti pravih gljivarskih terena. Ne treba zaboraviti da gljive rastu isključivo uz određenu vrstu drveća ili žive na račun drvne mase koja odumire, kao i uz određeni supstrat.

Sakupljače najviše zanimaju najcjenjenije vrste gljiva. Međutim, one nisu tako česte, između ostalog i zbog toga što su cilj mnogih drugih gljivara. Ukoliko nađete, na primjer, vrganj, ne napuštajte brzo to mjesto. Vrganje treba tražiti i u krugu i kod njih postoji pravilo: našao si gljivu - traži blizu drugu.  Za njih, a i za mnoge druge vrste, jednom zapaženo mjesto ostaje vaše trajno nalazište.

Kalendar gljiva

U prirodi postoje paralelna događanja, nešto što govori o uzajamnoj povezanosti vrsta, nešto što se može nazvati kalendar gljiva. Razne faze u vegetiranju drveća i trava mogu signalizirati sezonu određenih vrsta. Pojava nekih gljiva poklapa se sa pupanjem lišća, cvjetanjem voćaka, pojavom jagorčevine, vrežanjem jagoda, cvjetanjem maka, sazrijevanjem plodova, opadanjem lišća itd.

Zapaženo je da pri naglom porastu temperature tijelo gljive se prestaje razvijati, čak brzo i uvene. Za vrijeme obilnih kiša broj i količina raznih vrsta gljiva je velik, međutim njihov vijek se skraćuje jer brzo gnjile i propadaju. U takvim prilikama treba češće odlaziti na teren. Većina gljiva najbolje raste pri veoma slaboj svjetlosti, a neke, kao šampinjoni, rastu i u potpunom mraku. Za gljive je veoma pogodna prorijeđena šuma i one se na ovakvom terenu javljaju ranije i rod je bogatiji. (Ibrahim Hadžić, Drugi gljivarski korak - Prosveta 2002.)

www.gljive.com

Gljivarenje bez gljiva

Prekrasnog sunčanog nedjeljnog jutra 20.10.o.g. Medikusova ekipa uputila se prema Stubičkim toplicama u naše prvo gljivarenje. Dan u prirodi, na svježem zraku i još k tome učenje o vrstama gljivama san je svakog gljivoljupca. Pomisao da ću nakon ovog dana znati prepoznati još koju vrstu gljiva osim vrganja izuzetno me veselila. Čini mi se da su ljudi još uvijek veoma oprezni što se tiče gljiva, pa je ona izreka da kod gljiva možeš samo jednom pogriješiti stalno u umu većine laika.

Umjesto vlakom s ostalim organiziranim gljivarima,odlučili smo se na dolazak autom do odredišta. Srećom, cesta prema Stubakima bila mi prilično poznata pošto sam prije par tjedana tamo imala susret sa vučnom službom. Migoljili smo Bistranskom cestom tik uz Sljeme, a oko nas prekrasne zagorske kućice, proplanci i pokoji traktor. Opuštajući osjećaj udaljenosti od buke gradskog života, a zapravo smo bili tek 20-tak minuta od metropole. 
   
Maja Lalilć / Vesna VučičevićKad smo došli na odredište, parkirališe u Pili u Stubakima tik uz Sljemensku cestu, na naše veliko iznenađenje nigdje žive duše. Zar je moguće da je tako velika skupina gljivara došla ranije, pa već odšetala u šumu? Ili je možda da smo krivo shvatili upute na internetu? Nismo se dali obeshrabriti, krenuli smo dalje cestom u potrazi za nekim da nas vrati na pravi put. I tako smo tražeći gljivare naišli na skupinu ljudi koji su tražili kestene. I naravno nisu imali pojma o gljivarenju, ali su nam preporučili da naberemo kestena. Uskoro smo naišli na jednog simpatičnog kestenotragača koji nam je otkrio tajnu; gljivarenje je bilo dan ranije, u subotu, izuzetno dobro posjećeno. Više od tisuću ljudi, štandovi, muzikaši, gljivarski kotlića, izbor za najljepšu gljivarsku košaru. A mi smo to sve propustili  za čitav jedan dan.

Preostalo nam je samo uživati u prekrasnom danu i iskoristiti vrijeme najbolje što se može. Smjestili smo se u Puntijarki i umjesto gljivarskog kotlića, uživale u planinarskom grahu. Po povratku sa Sljemena naumile smo kupiti gljive, te kraj Šestinskog Lagvića naišli smo na dvije simpatične bakice sa štandovima domaćih proizvoda. Bilo je tu jabuka, kestena, medova, džemova, čajeva... svega, samo ne gljiva. Upitale smo, imate li gljiva? Bakice su nas malo začuđeno pogledale i rekle da nemaju. Očito da nismo imale sreće.

Ispričale smo bakama kako smo propustile gljivarenje i kako bi se rado vratile s nekim ulovom doma. Jedna od njih, svjetski putnik, ispričala nam je priču o punom mjesecu i kako ljudi za vrijeme punog mjeseca čine čudne stvari i da nije nimalo neobično da smo i mi malo pobrkale datume. Osjetile smo neko olakšanje i sa osmijehom na licu, grahom u trbuhu i tjesteninom od kopriva produžile kući. Pa i nije tako loše što smo propustile gljivarenje. Imale smo mi svoju Sljemensku pustolovinu. Osim toga, uvijek ima i neki slijedeći put, samo se nadamo da neće opet biti puni mjesec.

Maja Lalić, Medikus kreativni laboratorij

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.