U većini zapadnih kultura Djed Božićnjak prikazuje se kao punašan, veseli djedica s dugom bijelom bradom, crvenim kaputom i kapom, te crnim pojasom. Djed Božićnjak posjeduje popis sve djece svijeta. U vrijeme prije Božića dijeli ih na one koji su te godine bili dobri i one koji su bili manje dobri. Na badnje veče i u božićno jutro Djedica daruje dobroj djeci igračke i slatkiše, a manje dobroj djeci šibu ili ugljen. Uz pomoć svojih patuljaka i letećih sobova za jednu noć uspjeva nagraditi sve dobre mališane. Priča o Djedu Božićnjaku poznata je svima nama, no odakle ona dolazi?

Počeci u kršćanstvu

Sveti Nikola, svetac pravoslavne i katoličke Crkve, primarna je ideja za lik Djeda Božićnjaka. Prema legendi, u blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek koji je nekad bio bogat, ali je izgubio carsku službu i sav imetak te nije imao za miraz svojim kćerima. Kako bi zaradio, nesretni čovjek odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri. Kada je za to čuo sv. Nikola napunio je platnenu vrećicu zlatnicima i potajno je noću bacio kroz prozor kuće. Tako je učinio tri puta te spasio djevojke od zle sudbine. Postoji i verzija da je sv. Nikola zlatnike ubacio kroz dimnjak te su zlatnici upali u čarape koje su se sušile na peći. Od tuda dolazi ideja o Djedu Božićnjaku koji spušta darove kroz dimnjak.

Utjecaj njemačkog paganizma i grčke narodne baštine

Djedica i njegovi leteći sobovi potječu iz njemačke predaje o Odinu. Odin je jahao  osmonogog konja Sleipnira koji je mogao prijeći velike daljine.  Grčka predaja govori o bizantskom biskupu, svetom Bazilu Velikom, poznatom po svojoj brizi za siromašne i one manje sretne.

Moderni počeci

Objavom pjesme 'The Night before Christmas', autora C.C. Moorea,1823. godine u SAD-u kanonizirane su određene moderne ideje o Djedu Božićnjaku -  vožnja saonicama po krovovima kuća, spuštanje darova kroz dimnjak, vreća puna darova, imena sobova. Prvi umjetnik koji je dočarao sliku modernog Djeda Božićnjaka je američki karikaturist Thomas Nast. Njegova ilustracija Djedice objavljena je 1863. godine u Harper's Weekly-u.

Ime Djed Božićnjak prepoznato je u cijelome svijetu. Odjeća koju nosi, priča o njegovom postojanju, običaji, darivanje itd...vrlo su slični gotovo u svim zemljama.
U Sloveniji ga zovu - Dedek Mraz, Poljskoj - Mikolaj, Turskoj - Noel Babo, Italiji -Babbo Natale, Njemačkoj - Weihnachtsmann, Danskoj - Julemanden, Finskoj -Joulupukki, Srbiji i Rusiji - Ded Moroz, Nizozemskoj - Kerstman, Australiji - Christkind, Brazilu - Papai Noel, Porugalu - Pai Natal, Španjolskoj - Reyes Magos, Mexico - Santo Clos,  Francuskoj - Père Noël, Velikoj Britanijiji - Father Christmas, Indiji - Jingal Bell, Santa Clause, Libiji, Egiptu i Siriji-Papa Noël.

Pismo Djedu Božićnjaku

Dom Djeda Božićnjaka nalazi se na dalekom Sjevernom polu, koji pripada Finskoj, pa finska pošta svake godine prima tisuće pisama djece koja mole Djedicu poklone. Pisma stižu iz više od 150 zemalja, a najviše pišu djeca iz Japana, Engleske i Poljske. Za sve koji žele znati, Djedičina adresa je: Santa Claus’ Main Post Office, Santa’s Workshop Village, FIN-96930 Arctic Circle. 

Pripremile: Karolina Maslać / Petra Latin, Medikus kreativni laboratorij

Izvori: http://en.wikipedia.org