Naslovnica
04.12.2023.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...
Slika
Ksantelazme - metode uklanjanja

Ksantelazma nije bolna niti štetna, a lako se uklanja po potrebi.Riječ je o žućkastim nakupinama kolesterola ispod kože,... Više...
Predavanje "Doping i antidoping"

Pozivamo vas na predavanje "Medicinski i pravni aspekti dopinga i antidopinga" dr. Romana Latinovića, voditelja Službe za... Više...
Slika
Koja ste vi generacija?

Znanstvenici William Strauss i Neil Howe razvili su "generacijsku teoriju", prema kojoj se povijest može opisati u generacijskim... Više...
Slika
Summer hair care

Summer can be a challenging season for our hair, as the combination of heat, humidity and sun exposure can wreak havoc, leaving... Više...
Slika
Zašto med kristalizira?

Kristalizacija je prirodni proces svih vrsta meda u kojem prije ili kasnije ovisno o vrsti postaje čvrst/kruti. Nastaje kada se... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Medicina Nedostatak lijekova iz plazme
Nedostatak lijekova iz plazme PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 04 Rujan 2023 16:54

knjigaNakon prekida frakcioniranja plazme i proizvodnje bioloških lijekova iz krvne plazme 2013., Hrvatska već deset godina uvozi skupe lijekove proizvedene iz plazme. Godišnje ih uveze u vrijednosti većoj od 13,3 milijuna eura, piše novinarka Večernjeg lista, Romana Kovačević Barišić. Ograničena raspoloživost tih sve traženijih lijekova, za koje se količina sirovine u pandemiji dodatno smanjila, izazov je većini europskih zemalja koje nisu samodostatne.

 

 

Uvoze lijekove proizvedene iz plazme prikupljene u SAD-u i nekolicini europskih zemalja koje dopuštaju da se donorima plazme plaća. Kako bi ostvarila načelo samodostatnosti za lijekovima iz ljudske plazme (kao što smo samodostatni kad je riječ o krvnim pripravcima), Hrvatska bi godišnje trebala prikupiti više od 50 tisuća litara plazme za frakcioniranje, a to je više no dvostuko od danas raspoloživih količina.

Nacionalnim programom opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2023 – 2026. predviđa se racionalizirati potrošnju krvnih pripravaka i lijekova iz plazme, a da to ne bude na štetu pacijenata te smanjiti pritisak na ubrzanu potrebu prikupljanja velikih količina plazme postupkom plazmafereze. Kao druga mjera predviđa se povećati broj darivatelja plazme. Predložene mjere naišle su na ozbiljne stručne kritike.

Inače, samo su četiri zemlje u EU samodostatne: Austrija, Njemačka, Češka i Mađarska. I sve četiri daju novčanu naknadu donorima. Na iste se primjere pozivaju i iz Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva (HDFEZ). “Ciljano povećanje količine prikupljanje plazme mjerama iz prethodnog planskog razdoblja nije ostvareno, a količina plazme za frakcioniranje stagnira. Stoga je nužno uvesti nove modele prikupljanja plazme u RH kakvi postoje u uspješnim zemljama EU”, navodi dr. Csaba Dohoczky u ime HDFEZ.

Share
 
Copyright © 2023 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.