Predavanje "Od A do Z: Zdravlje prostate" održat će se u ponedjeljak, 27.01. - 19h u prostorijama Udruge Medikus, u dvorani MZ Medveščak (Kazalište Mala scena). Predavanje će držati dr. Vesna Vučičević, a predstavlja dio ciklusa stručnih predavanja Udruge za zdravstvene radnike i zainteresirane građane. Predavanje se boduje po pravilniku HLK (4 boda), ulaz slobodan!

Prostata (grč. prostátēs) je muška spolna žlijezda koja se nalazi između mokraćnog mjehura i ravnog crijeva (lat. rectum), a okružuje mokraćnu cijev koja provodi mokraću iz mjehura kroz penis. Oblikom podsijeća na kesten i sastoji se od glatkih mišićnih stanica i žlijezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žlijezdano tkivo proizvodi mliječnu tekućinu, sjemenu plazmu. U njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje čija je svrha da štite spermije, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.

Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graha. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik. Normalna prostata odraslog muškarca teži oko 20 grama, a promjera je tri i pol centimetra. Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja stanica, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili doborćudno povećanje prostate.

Bolesti i poremećaji prostate

Prostatitis Akutni prostatitis

Akutni bakterijski prostatitis najčešće se javlja u muškaraca između 20. i 40. godine. Izražene smetnje su: opća slabost, povišena tjelesna temperatura, bolovi ili osjećaj nelagode između čmara i mošnje ili u završnom dijelu debelog crijeva. Osim navedenih tegoba javlja se učestalo, bolno i otežano mokrenje, a katkada može doći i do nemogućnosti mokrenja. U slučaju postavljanja sumnje na akutni prostatitis, potrebno je izvršiti pregled prostate u završnom dijelu debelog crijeva. Prostata je na opip izrazito bolna, topla i mekane konzistencije. U nekim slučajevima može doći i do nakupljanja gnoja unutar tkiva prostate, što upućuje na apsces, koji bi trebalo kirurški otvoriti i isprazniti gnojni sadržaj.

Sindrom kroničnog prostatitisa

Kronični nebakterijski prostatitis naziva se i sindromom kronične bolnosti zdjelice, zbog bolnosti kao prevladavajuće tegobe. Bolnost se većinom javlja u predjelu između čmara i mošnje, ispod pupka, u vanjskom spolovilu, u preponi ili u križima. Uz navedene tegobe, pojačan je i nagon na mokrenje, koje je pak učestalo, a prisutno je i napinjanje na početku mokrenja. Mlaz mokraće je primjetno oslabljen i povremeno isprekidan. U pojedinih bolesnika javlja se i bolnost tijekom ili nakon ejakulacije (izbacivanja sjemena), a mogu se javiti i drugi problemi vezani uz seksualnu funkciju. Sindrom prostatitisa postaje kroničan, ukoliko tegobe traju dulje od tri mjeseca. U nekim slučajevima, tegobe se vremenom pojavljuju i iščezavaju same od sebe. Sindrom kroničnog prostatisa, odnosno sindrom kronične bolnosti zdjelice je dugotrajna bolest (sa razdobljima pogoršanja i poboljšanja) i utječe negativno na kvalitetu života.

Benigna hiperplazija prostate

Benigna hiperplazija prostate, odnosno dobroćudno povećanje prostate ne nosi povećan rizik od raka prostate. Razlog je što se razvijaju na različitim mjestima u prostati, dobroćudno povećanje u unutrašnjosti, a rak na vanjskom dijelu žlijezde.

Rak prostate

Rak prostate je najčešća zloćudna bolest kod muškaraca i javlja se u dobi izad 50 godina, a najčešće (50% oboljelih) kod osoba iznad 70 godina. Obuhvaća 12% svih rakom izazvanih smrti kod muškaraca i drugi je po učestalosti uzrok smrti, odmah iza karcinoma pluća. Zloćudni tumori prostate su uglavnom adenokarcinomi, a izravan uzrok nastanka nije poznat. Prostatitis i benigna hiperplazija se ne smatraju uzrocima nastanka raka, već podatci upućuju na ovisnost o spolnim hormonima.

Dijagnostičke metode kod poremećaja prostate

Pregled urologa
Digitalni rektalni pregled
Određivanje antigena specifičnog za prostatu
Urodinamika
Tansabdominalni ultrazvuk
Infuzijska urografija
Cistoskopija

Liječenje bolesti i poremećaja prostate

 Alfa-blokatori
Antiandrogeni
Operativni zahvati

Wikipedia.org