Pčela je jedini kukac koji proizvodi hranu za ljude odnosno med, zovu ih i anđelima poljoprivrede, mogu razlikovati stotine biljaka i prepoznati sadrži li neki cvijet hranu. Najbolji su oprašivači, a priroda bi bez pčela bila siromašna. Albert Einstein je rekao da bi nestankom pčela čovječanstvo izumrlo za četiri godine. Moglo bi se o pčelama uvelike nizati vrijednosnice koje itekako zna dugogodišnja pčelarica, apiterapeutkinja i pčelarska majstorica mr.sc. Jadranka Luketa Marković.

Netom se vratila iz slovenskog Semiča, gdje je na državničkoj (službenoj) razini upriličeno osnivanje pčelarske sekcije osoba s invaliditetom, koju kaže nam Hrvatska nema. I to ne bi baš tako čudilo, da Slovenci nisu spomenutu sekciju osnovali na hrvatsku ideju. Hrvatska pčelarica pozvana na svjetski pčelarski Kongres u Istambulu Skup je u susjedstvu uveličao i predsjednik Apimondie, (Savez svih pčelarskih udruga svijeta) Phil McCabe koji je hrvatsku predstavnicu u Semiču, pozvao na ovogodišnji pčelarski Kongres u ljeto u Istambulu. Poziv je nemalo uslijedio i zbog ukoričenog engleskog izdanja knjige mr.sc. Lukete Marković "Pčelarenje kao apiterapija u poboljšanju života starijih osoba i osoba s invaliditetom" u izdanju UPIMA (Udruga za promicanje istih mogućnosti) čija je članica.  Pčelarenje je mladima posao, a to nije terapija, dok je osobama s invaliditetom to "hobi s mnogo značenja". Proširila je ona "građu" i na starije ljude jer je kaže "svejedno dolazi li teža ili teška pokretljivost, nagluhost, slabovidnost ili neka druga dijagnoza od bolesti ili starosti". Pčelarsko je djelo stvarano gotovo 20 godina, a zbroj je pčelarskih iskustava "učenika" koje je poučavala odnosno spoznaja 113 anketiranih osoba o terapijskim učincima pčelarenja.

Pčelarenje psiho, radna i fizikalna terapija

Štivo sažima iskustvo boravka na pčelinjaku pokazujući kako pčelarenje može biti psiho, radna, ali i fizikalna terapija posebice osobama s invaliditetom, kao i starijim ljudima. Oduševilo je Phila McCabea sistematično još neprikazano iskustvo te kategorije "pčelara", o čemu će hrvatska pčelarica inače i sama u invalidskim kolicima, progovoriti i u Turskoj.

U sklopu UPIM-a Sekcija inkluzivnog pčelarenja

Doznajemo da ulaže napore skupa sa upimovkom mr. sc. Mirjanom Dobranović, ali i uvaženim umirovljenim prof. dr. Nikolom Kezićem, da se u sklopu UPIMA-a osnuje Sekcija inkluzivnog pčelarenja. O pčelarenju kao terapiji i znanstveni rad O pčelarenju kao terapiji provodi se i znanstveni rad kojim se bavi dr. sc. Renata Martinec sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Odsjeka za motoričke poremećaje, kronične bolesti i umjetničke ART terapije. Da interes vlada potvrđuje naša sugovornica koja trenutno podučava nekoliko učenika osposobljavajući ih za pčelare.

Osposobljenost za pčelarenje upisuje se u radnu knjižicu

Potonja se vještina upisuje i u radnu knjižicu, a škola Konvencionalnog i ekološkog pčelarenja (Bedekovčina) upriličuje predavanja diljem Hrvatske. Počinje u jesen a završava u svibnju, s cijenom za školsku godinu od 2.500 kuna. Pčelarenje osoba s invaliditetom provodimo već neko vrijeme u sklopu škole inkluzivnog pčelarenja kaže naša sugovornica ističući kako je službeni ustroj sekcije pčelara osoba s invaliditetom, kao što je u Sloveniji, kod nas zasada spor. To je šteta jer interesa ima kao i pčelara, znanja i drugih stručnjaka.

Edukacija pčelarstvu slabovidnih i (na)gluhih osoba

Mr.sc. Luketa Marković već je kao učiteljica-mentorica educirala nekolicinu polaznika uključujući, nagluhu i visoko slabovidnu osobu, a bilježila je na pčelinjaku rad i sa osobama s multiplom sklerozom, autoimunim i drugim bolestima. Predrasude su da potonje osobe ne mogu obavljati puno toga, jer primjerice slabovidni joj je polaznik na pčelinjaku (Žuti brijeg ponad KBC Dubrava) usvajao znanje prakse, počevši od prostora gdje pčele žive, biologije pčelinjih zajednica, bolesti, potrebnog pribora, vrsti i selenju košnica i dr.

Upis u školu uz anketu o osobama s invaliditetom

Pčelarica ističe kako kod svakog upisa polaznika u pčelarsku sekciju obave i anketiranje kako bi saznali ima li među njima i osoba s i invaliditetom. S njima je ovih dana aktualno i selenje košnica koje je uz pomoć drugih učenika preselila u zagrebački Markuševac, gdje će pčelinja paša biti učinkovita jer počela je cvatnja voćaka. Ponajprije kaže šljiva, jabuka, a tu je i livadska ponuda poput maslač(a)ka i sličnog cvijeća.

Snježana Kratz

www.agroklub.com