Naslovnica
22.9.2023.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Koja ste vi generacija?

Znanstvenici William Strauss i Neil Howe razvili su "generacijsku teoriju", prema kojoj se povijest može opisati u generacijskim... Više...
Slika
Summer hair care

Summer can be a challenging season for our hair, as the combination of heat, humidity and sun exposure can wreak havoc, leaving... Više...
Slika
Nedostatak lijekova iz plazme

Nakon prekida frakcioniranja plazme i proizvodnje bioloških lijekova iz krvne plazme 2013., Hrvatska već deset godina uvozi... Više...
Slika
Zašto med kristalizira?

Kristalizacija je prirodni proces svih vrsta meda u kojem prije ili kasnije ovisno o vrsti postaje čvrst/kruti. Nastaje kada se... Više...
Slika
Sunset Run 2023.

5. izdanje omiljene utrke "Sunset Run" održat će se 19.08.2023. na dravskoj promenadi u Osijeku, s početkom u 17h kod... Više...
Slika
Online dating-how to

First dates can be a minefield, especially if you've never met the person before. There are so many unwritten rules - from how... Više...
Slika
Prva pomoć-Kako izbaciti vodu iz uha

Voda koja je ostala u uhu zapravo se nalazi s vanjske strane bubnjića - pomiješala se s ušnim voskom i ostala iza njega,... Više...
Slika
Vitamin B12-za i protiv

Vitamin B12 igra ključnu ulogu u održavanju našeg cjelokupnog zdravlja. Iako možda nije vitamin o kojem se najviše govori,... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home
Svjetski dan bolesnika 2014. PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 11 Veljača 2014 08:21

dan-bolesnikaSvjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače od 1992.g., a utemeljio ga je papa Ivan Pavao II s ciljem senzibilizacije društva za potrebe bolesnika i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Na prvom su mjestu po učestalosti bolesti dišnog sustava (15% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja), bolesti srca i krvnih žila na drugom mjestu (12% slučajeva), te slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (11,5%).

Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom (6,7%) na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava (6%) na petom. Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.

Niska stopa TBC-a

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis). Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A, sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih prilika u zemlji. Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje povoljan nastavak pada učestalosti, te je u postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000 stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.

Pad učestalosti AIDS-a

Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS). AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.

Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50%), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7%). Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po zastupljenosti). No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom učestalošću HIV infekcije.

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.

HZJZ.hr

Vezani članci:

Share
 
Copyright © 2023 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.