Naslovnica
24.2.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home
Srčane bolesti-ubojica br.1. PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 23 Listopad 2018 06:56

srcani-udarProšle je godine u Hrvatskoj preminulo gotovo dvije tisuće ljudi više nego u 2016. Rast broja umrlih u Hrvatskoj je u porastu, ali glavni uzrok smrtnih slučaja više nisu maligne, nego srčane bolesti. Maligne bolesti bile su drugi najčešći uzrok smrti (14.000 smrtnih slučajeva), a na prvom mjestu bile su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 23.500 ljudi. Konkretno, statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. pokazuje da je bilo 53.477 smrtnih slučajeva, a godinu dana prije njih 51.542.

 

 

Srčani udar i angina pectoris

Kada promatramo bolesti pojedinačno, kao vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj lani je evidentiran srčani udar i angina pectoris (11.069 umrlih), slijedi moždani udar i ostale cerebrovaskularne bolesti (6147), a na trećem je mjestu rak dušnika i pluća (2994), a slijede ozljede i otrovanja (2694) te bolesti probavnog sustava (2255). Skok bilježi broj umrlih od šećerne bolesti, s 1889 u 2016. godini na lanjskih 2331, što je povećanje od čak 23%. Čini se da danak, nažalost, uzimaju već poznati problemi s kasnim otkrivanjem i lošom regulacijom dijabetesa, koji uzrokuju brojne zdravstvene komplikacije. Dijabetes se tako popeo na četvrto mjesto na listi ubojica Hrvata, dok je na peto mjesto pao rak debelog crijeva (2037 umrlih).

Sve više upala pluća

pnemoniaNa šestom mjestu su smrti zbog bronhitisa i astme, koje također bilježe porast, s 1735 u 2016. na 1966 u prošloj godini, a slijede smrti zbog slabosti (insuficijencije) srca (rast s 1196 na 1683 smrtna slučaja). Kao osmi uzrok smrti u Hrvatskoj pojavile su se upale pluća, kojih u 2016. nije bilo na ljestvici od 10 najvećih "ubojica", a lani su odnijele 992 života. Slijede kronične bolesti jetre i ciroze (943), te bolesti srca i bubrega uzrokovane visokim krvnim tlakom (924).

 

Pad broja karcinoma dojke

Značajno je da je s lanjske liste 10 vodećih uzroka smrti, nakon niza godina, ispao rak dojke. Lani su zbog te zloćudne bolesti umrle 853 žene, a godinu prije njih 1002, i to čini pad od 17 posto, što je u jednogodišnjem razdoblju prilično veliki postotak. Ako se takav trend nastavi, onda ćemo moći reći da javne akcije i apeli liječnika polako daju rezultate i da se žene u sve većem broju javljaju na ultrazvučne i mamografske preglede, te da se s učinkovitim liječenjem počinje na vrijeme. U 2017. godini nije umrla ni jedna žena od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama.

Nasilne smrti i nesretni slučajevi

Prošle su godine bile zabilježene i 2694 nasilne smrti, među kojima je 1962 nastalo nesretnim slučajem, a bilo je i 635 samoubojstava te 51 ubojstvo. Podjela prema spolu u 2017. godini pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi do 64 godine, piše Slobodna Dalmacija.

Statistika

Muškarci:

1. srčani udar

2. moždani udar

3. rak dušnika i pluća

4. rak debelog crijeva

5. bronhtis

Žene:

1. srčani udar

2. moždani udar

3. dijabetes

4. slabost srca

5. rak debelog crijeva

(rak dojke na 7. mjestu)

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.