| Gastro božićni kutak |
|
| Gastro | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ponedjeljak, 01 Prosinac 2014 10:34 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Božić je jedan od najvećih kršćanskih praznika, kojim se obilježava Kristovo rođenje (25.12. po julijanskom kalendaru), a pretpostavlja se da je nastavak rimskog praznovanja Saturnalija, označavanja rođenja boga Sunca odn. zimskog solsticija. Za Božić se kitila kuća i ukrasno drvce jabukama, orasima i lješnjacima, te posluživao bogati ručak kao simboličan uvod u novu godinu.
Bakalar za Badnjak Kao uvod u slavljenje Božića svetkuje se tradicionalno posni dan, Badnjak koji je dobio naziv po riječi "bdjeti" (staroslav. bad) budući se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Badnjak je i naziv upaljenog panja koji se unosio u kuću da simbolično osvjetljuje dom nadom i životom. Navečer se odlazilo na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, te se pripravljao božićni objed, nemrsna hrana za večeru. Uglavnom se jela riba, često bakalar, ali ponekad kao zamjena oslić koji ima manje kalorija i pristupačniji je osobito u primorskim krajevima. Bakalar je riba sjevernih mora koja se transportirala obično sušena, ili rjeđe konzervirana, sadrži malo masnoća, obiluje omega masnim kiselinama, vitaminima A, B i D, a priprema se kuhan s krumpirom i uz dodatak maslinovog ulja. Nutritivna vrijednost bakalara
Porijeklo iz Amerike
Purica (pura, ćurka) je porijeklom iz Amerike (Meksiko), gdje je bila poznata još u predkolumbovsko doba, a u Europu je stigla sa španjolskim osvajačima preko Turske odakle joj dolazi engl. naziv turkey . Upravo se u Sjedinjenim američkim državama pojede najviše puretine i to povodom nacionalnog praznika Dana zahvalnosti koji se obilježava u studenom, dok su u nas najpoznatiji zagorski i istarski, odn. pazinski purani koji mogu narasti do 15kg. Nutritivna vrijednost purice
Purica predstavlja niskokalorično meso sa malim udjelom masnoća, bogata je vitaminima i mineralima i priprema se najčešće nadjevena, obično s kestenima sukladno godišnjem dobu. Nutritivna je preporuka konzumirati puretinu bez kožice koja sadrži mnogo masnoće i pripremati uz dodatak zacina koji potiću probavu poput majčine dušice, timijana ili mediteranskih začina. Udio bjelančevina u mesu
Tofu purica
Bezglutenski mlinci Purica se obično priprema s mlincima koji su tradicionalan hrvatski proizvod pravljen od pšeničnog brašna, ali se za osobe koje imaju celijakiju može praviti i od posebno proizvedenog bezglutenskog brašna prilagodjenog osobama koje su osjetljive na gluten. Kao prilog se poslužuje zelje ili drugo povrće, poput graška i brokule, a uz ručak se obično servira crveno vino koje poboljšava okuse, ali i potiče izlučivanje probavnih sokova.
Literatura Wikipedia Vitamini.hr Zdravahrana.hr VEZANI SADRŽAJI |
Kao božićni ručak tradicionalno se služi purica s mlincima (pura z mlinci), hrvatsko jelo porijeklom iz Međimurja. Manje je poznato da se se ranije u našim krajevima koristila patka ili guska, međutim zamijenjena je puricom koja ima manje masnoća, a više bjelančevina.
U zadnje vrijeme kao bezmesna zamjena za zasitnu puricu poslužuje se tzv. tofu purica spravljena od sojinog sira. Soja je zahvalna mahunarka nalik grašku čiji se uzgoj sa dalekog istoka gdje je poznata već tisućljećima proširio u zapadne krajeve. Jedina je biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline, bez kojih organizam ne može funkcionirati, a sojini su proteini po iskoristivosti potpuno jednaki proteinima životinjskog podrijetla. Postoji više proizvoda od soje poput tempeha, miso, tamaria, a od sojinog ,mlijeka, se procesom sirenja dobiva tofu, bogat je mineralima i vrlo neutralnog okusa, te lako poprima miris mirodija. Tofu može biti meke ili čvrste strukture, dodatno mariniran, dimljen ili fermentiran i koristi se kao prilog glavnim jelima, u salatama ili samostalna namirnica.
Umjerena količina vina uz obrok potiče izlučivanje probavnih enzima i razgradnju masti, što je najbolje očituje u tzv. francuskom paradoksu. Riječ je o statistički dokazanom niskom prisustvu kardiovaskularnih bolesti kod stanovnika Francuske usprkos obilnoj prehrani. Svjetski poznata francuska kuhinja sa jelima punim masnoća poput francuskih krumpira (pomfrit), francuske salate, majoneze i drugih ne uzrokuje visoku koncentracije kolesterola ponajviše zahvaljujući konzumiranju vina uz jelo. Kožica crvenih vinskih grožđica sadrži resveratrol koji ima osobinu rastvaranja masti i čaša vina uz obrok u razumnoj količini djeluju korisno i predstavlja jedan od razloga zašto Francuzi, za razliku od Hrvata, nisu na listi najpretilijih nacija. Tome treba pridodati da redovito konzumiraju ribu, voće i mliječne proizvode. Tradicionalne božićne namirnice su zdrave i kvalitetne, poželjno je pripremati ih uz mali dodatak masnoća, začina i čaše vina, te mnogo pažnje i ljubavi.