| Valentinovo |
|
| Novosti |
|
Warning: mktime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 117 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 245 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 249 Warning: strftime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 250 Četvrtak, 14 Veljača 2013 06:11 |
|
Povijest sv. Valentina Valentin je čekajući u zatvoru smaknuće poslao prvu čestitku za ljubavnu čestitku. Naime, Valentin se zaljubio u tamničarevu kćer i posalo joj je ljubavno pismo s potpisom "od tvog Valentina", kao što i danas mnogi potpisuju čestitke za Valentinovo. Papa Gelasijus proglašava Valentina svecem 498. godine, a rimski sustav sparivanja proglašava nekršćanskim i zabranjuje. Nakon obrednih žrtvovanja i molitvi, sve neudane djevojke iz grada, stavile bi svoja imena u veliku urnu, a mladići bi zatim izvlačili imena djevojaka. Praznik plodnosti
Ljubavne kartice Ovako spojeni parovi često su svoju vezu završavali brakom. Kroz stoljeća, priče koje Valentina prikazuju kao dobrog, hrabrog i romantičnog učinile su da on postane jedan od najpopularnijih srednjovjekovnih svetaca, pogotovo u Engleskoj i Francuskoj. Najstariju sačuvanu poruku za Valentinovo napisao je Charles, vojvoda Orelanski za vrijeme zatočeništva u londonskom Toweru 1415. Da bi umirio svoju ženu, koja ga je čekala u Francuskoj, on joj je poslao pjesmu u kojoj joj objašnjava koliko je voli i kako će se uskoro vratiti u domovinu. Komercijalan karakter Osim u Francuskoj, običaj slanja čestitki za Valentinovo pustio je korjenje i u Engleskoj u 17. stoljeću, odakle se prvo proširio i na britanske kolonije (SAD, Kanada, Australija), a u prošlom stoljeću i na ostatak svijeta, pa tako i kod nas. Nakon II. svjetskog rata običaj je u SAD-e, a zatim i u drugim zemljama, zadobio naglašen komercijalan karakter. Valentinovo u Hrvatskoj U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih uglavnom vezuje uz utjecaje iz američke popularne kulture, ali je u Međimurju i ranije postojao narodni običaj da se za djecu dan sv. Valentina ostavlja djeci peciva u obliku ptica u dvorištu, uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu, da se "ftičeki ženiju". Video
|
Prema legendi Valentin je bio svećenik koji je živio u Rimu u 3. stoljeću. Tadašnji car, Klaudije II, zabranio je svim svojim mladićima da se žene, jer je želio popuniti vojsku slobodnim, neoženjenim muškarcima. Valentin nije poslušao cara i u tajnosti je nastavio vjenčavati mlade, zaljubljene parove. No car je to saznao i naredio da Valentina pogube.
Zanimljivo je da su sredinom veljače, kada pada Valentinovo, i Rimljani salvili sličan praznik zaljubljenih, poznat kao Lupercalia. U starom Rimu veljača je službeno bila početak proljeća i vrijeme za novi početak. Lupercalia, koja je padala na Februarske ide, 15. veljače, bila je praznik plodnosti posvećen bogu Faunu, zaštitniku prirode i usjeva, te mitskim osnivačima Rima, Romulu i Remu. Na početku festivala, članovi Lupercija, svećeničkog reda, okupljali su se u svetoj pećini u kojoj je vučica othranila Romula i Rema.