| Komplikacije dijabetesa |
|
| Medicina |
| Subota, 24 Studeni 2018 05:42 |
|
Inzulinski pripravci Osoba sa šećernom bolesti tipa 1 liječenje zahtijeva nadoknadu inzulina kako ne bi bili životno ugroženi. Standard u liječenju, preporučen u stručnim smjernicama, primjena je intenzivirane inzulinske terapije. Za bazalne potrebe daje se inzulin dugog djelovanja, jedna ili dvije doze, te doza inzulina kratkog djelovanja prije svakog obroka. Moderni oblik inzulinskog liječenja je liječenje inzulinskim pumpama odnosno kontinuirana supkutana primjena inzulina. Za liječenje inzulinskim pumpama koriste se isključivo analozi humanih inzulina – lispro, aspart, glulizin, jer ovi pripravci ne stvaraju precipitate u kateterima pumpe kao što je to slučaj s humanim inzulinom. Inzulinski pripravci proizvode se DNK tehnologijom, čime se dobivaju rekombinantne humane strukture, a dostupan je niz analoga dobivenih modificiranjem molekule humanog inzulina. Općenito se inzulinski pripravci dijele na brzodjelujuće, srednjedugodjelujuće, dugodjelujuće, odnosno ultradugodjelujuće te inzulinske pripravke s bifazičnim djelovanjem. Kako je pristup inzulinskom liječenju određen tipom šećerne bolesti tako se inzulinski pripravci nalaze uglavnom na Osnovnoj, odnosno dijelom i na Dopunskoj listi lijekova. Bioidentični lijekovi
Najnovija skupina lijekova su inhibitori suprijenosnika natrija i glukoze 2 (SGLT2). U Hrvatskoj su dostupna dva lijeka iz ove skupine i oba se nalaze na Listi B i doplaćuju se. Na listi A, bez doplate, pacijenti nemaju na raspolaganju niti jedan lijek iz ove podskupine. Isto tako, za niti jedan ovaj lijek ne postoji generička kopija. Agonisti (analozi) GLP-1 receptora su neinzulinski lijekovi za snižavanje glukoze u krvi koji se primjenjuju injekcijom pod kožu. Proizvode se uz pomoć rekombinantne tehnologije te spadaju u skupinu bioloških lijekova. Zagrebačko dijabetičko društvo (ZADI)
Djelatnosti društva su davanje obavijesti o šećernoj bolesti oboljelima , članovima njihovih obitelji i ostalim zainteresiranim osobama putem tiskanih, elektronskih i audio-vizualnih materijala, predavanja, javnih medija i dr., organiziranje raznih oblika tečajeva zdravstvenog odgoja i edukativno-rekreativnih zajedničkih boravaka oboljelih od šećerne bolesti, izdavanje časopisa i drugih tiskanih materijala ,te audio – vizualnih materijala namijenjenih zdravstvenom odgoju oboljelih od šećerne bolesti, kroz društvenu suradnju i prijateljstvo s domaćim i inozemnim udrugama i institucijama, u svrhu poboljšanja kvalitete življenja s dijabetesom, podizanje svjesnosti i osnaživanja pojedinaca kroz zajedništvo, gospodarske djelatnosti Društva su organiziranje tečajeva i seminara, izdavačka djelatnosti i promidžbene djelatnosti. Ivona Poljak Diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u lipnju 2012. s radom na temu ˝Prediktori straha od hipoglikemije kod pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 1˝. Od 2010.g. radi u KB Merkur, točnije Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac koja je poznata i kao centar za dijabetes u Hrvatskoj u sklopu projekta European Foundation for the study of Diabetes. Projekt se bavi istraživanjem utjecaja triju edukativnih programa na depresivne simptome kod pacijenata s dijabetesom tipa 2. Adresa: Ul. Antuna Bauera 19/ web:
Dijabetes u HR
U Hrvatskoj registrirano 286.000 dijabetičara, no procjenjuje se da ih je pola milijuna. Na samom vrhu opasnih bolesti došlo je do iznenađujuće promjene, rak više nije vodeći uzrok smrti. Kronične komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih, a istovremeno dovode do velikih troškova za zdravstveni sustav. Najveći udio tih troškova čine troškovi liječenja komplikacija bolesti, a najnovije analize pokazuju da se dogodio njihov dodatni porast. Trend koji se nije mijenjao posljednjih godina doveo je do porasta troškova za 2 milijarde kuna u nepunih deset godina i u 2016. godini iznosio je 4,6 milijardi kuna, što čini 19,8% proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Troškovi liječenja komplikacija bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu (88,1%), a troškovi koji se odnose na osnovno liječenje oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite čine 1,3% ukupnih troškova liječenja, uz dodatni dio sredstava za lijekove za liječenje šećerne bolesti (8,1%) i pomagala (2,5%). Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Do toga je došlo zbog velikog porasta broja oboljelih, kao i dalje prisutnog velikog udjela onih s kroničnim komplikacijama. Nedostatan registar
Regionalne razlike
Na prvi pogled očito je da te razlike nisu samo uvjetovane razinom skrbi nego i regijom. Iako bi za pouzdanost tih tvrdnji trebalo ispitati veću skupinu oboljelih, posebice u pojedinim manjim županijama. S druge strane treba imati na umu da su ispitanici u ovoj anketi prvenstveno članovi dijabetičkih udruga i jasno su naveli u anketi kako je izvor njihovog znanja o bolesti upravo sudjelovanje u radu udruge kroz razne edukacije i predavanja. To znači da su dobiveni podaci o poznavanju rizika i razvoja komplikacija možda precijenjeni i ne predstavljaju u potpunosti “prosječnu” osobu sa šećernom bolešću u RH. Ujedno je moguće i da je dobiveni rezultat uspješnosti regulacije glikemije, kao najvažnijeg čimbenika za prevenciju komplikacija, nešto bolji nego što je “stvarni” prosjek u RH. Opterećenje komplikacijama je prepoznato kao problem u svim razvijenim zdravstvenim sustavima, a i predmet je razmišljanja stručnjaka i specijalista diljem svijeta. Stoga ne čudi da su novim preporukama stručnih društava komplikacije i kvaliteta života oboljelih zauzeli središnje mjestu u liječenju šećerne bolesti. Prepoznavanje rizika razvoja komplikacija, uspješna prevencija i pravovremeno liječenje su ključ uspjeha kako bi akcije i strategije liječenja zaista smanjile negativne učinke bolesti na društvo. Jutarnji.hrVEZANI SADRŽAJI |
Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, a uz to smo svjedoci kontinuiranog porasta broja oboljelih. Već dugi niz godina šećerna bolest nalazi se među deset vodećih uzroka smrti u RH, uz stalan trend porasta njezinog udjela u ukupnoj smrtnosti. Tako je u 2015. godini šećerna bolest bila na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti s 3,06% udjela u ukupnoj smrtnosti, a već 2017. popela se na 4. mjesto i ima udio od 4,4% i 2.331 umrlih.
Samo u skupini dugodjelujućih inzulinskih pripravaka imamo biosličan lijek za inzulin glargin, a za sve ostale inzuline ne postoji eventualna zamjena. Osim vildagliptina, podskupina DPP-4 inhibitora na Listi lijekova HZZO-a ima još četiri izvorna lijeka (četiri različite djelatne tvari), odnosno njihove fiksne kombinacije s drugim lijekom za liječenje šećerne bolesti. Svi ovi lijekovi se nalaze na Listi B i nemaju generičku kopiju, što znači da pacijenti nemaju na raspolaganju odgovarajući lijek s istim svojstvima koji se ne doplaćuje.
Zagrebačko dijabetičko društvo je socijalno-humanitarna organizacija kojoj je cilj unaprjeđenje medicinske i socijalne zaštite oboljelih od šećerne bolesti. Društvo djeluje samostalno , neovisno od utjecaja struktura politike i vlasti. Udruga je osnovana s ciljem promicanja zdravlja, prevencije i unapređenja kvalitete života osoba oboljelih od šećerne bolesti. Udruga posebno brine o mladim osobama oboljelim od dijabetesa tipa 1, djeci oboljeloj od dijabetesa tipa 1, te osobama oboljelim od dijabetesa tipa 2.
Povrh svega imamo situaciju da je CroDiab registar od 2014. godine potpuno nedostatan za pouzdanu procjenu stanja. Nastojanja oko uvođenja panela za šećernu bolest kao mogućeg izvora podataka na primarnoj razini zdravstvene zaštite nisu saživjela, a pokazalo se i da sadašnje stanje informatizacije zdravstva ne omogućava povezivanje takvih lokalnih podataka s centralnim bazama. Slijedom svega navedenog, svjesni smo da su negativni trendovi vezani uz šećernu bolest u Republici Hrvatskoj uzeli maha, a posljedice svega najviše trpe oboljeli. Istovremeno, svjesni smo nerazumijevanja i sporih reakcija onih koji mogu svojim odlukama strateški dugoročno promijeniti situaciju. Stoga je trenutak da se oboljeli sve aktivnije uključe u rješavanje ove problematike. Jedan od zamišljenih koraka je i provedena anketa koju je ispunilo 497 osoba s tipom 2 bolesti i 83 osobe s tipom 1 bolesti. Anketa ima 33 pitanja vezana uz šećernu bolest, a sastavljena je po uzoru na slične ankete u svijetu kojima se procjenjuje stanje skrbi o bolesti. Cilj ove ankete bio je da se njome upotpuni sadašnja slika stanja u Republici Hrvatskoj s perspektivom koju daju oboljeli, kako bi u daljnjim aktivnostima mogli jasno prezentirati i njihovu “stranu priče”. Osim toga, očekujemo da će ovaj pristup otvoriti ideje i mogućnosti za nove akcije u koje će se oboljeli aktivnije uključiti.