Naslovnica
23.7.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Otkriće EKG-a

Willem Einthoven, nizozemski liječnik, rođen u današnjoj Indoneziji je dovršio prvi praktični sustav... Više...
Slika
Cest is d Best

Po 22. put Cest is d Best, zagrebački festival od 30/05/2018 do 03/06/2018 predstavlja ulične zabavljače, likovne umjetnike,... Više...
Slika
Stop alkoholu

U Hrvatskoj danas ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, od čega 50 tisuća žena. Jeste li kad razmislili o tome koliko... Više...
Slika
Vježbanjem do hormonalne ravnoteže

Problemi poput razdražljivosti, problematičnog tena, poremećaja u spavanju, umora i/ili apatije pa sve do disbalansa u libidu... Više...
Slika
Leonardo-istinski genije

Leonardo da Vinci bio je pravi genij koji je svojim prisustvom krasio ovaj svijet od 15. travnja 1452. do 2. svibnja 1519. On je... Više...
Slika
Jarunski susreti 2019.

Društvo "Sport za sve-Centar" poziva vas 24.5. (subota) u 10h na sportsko druženje pod nazivom Jarunski susreti 2019. Tom... Više...
Slika
Insomnia ili nesanica

Insomnia je poremećaj usnivanja ili spavanja. Predstavlja jedan od simptoma tjeskobe, uslijed psihičke neravnoteže koja može... Više...
Slika
Peludna sezona

Peludna alergija je tipična sezonska bolest ovisna o sezoni cvjetanja biljaka koje posjeduju alergenu pelud. Podaci o dnevnim... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Predavanje "ADHD - poremećaj pažnje"
Predavanje "ADHD - poremećaj pažnje" PDF Ispis E-mail
Psiha
Srijeda, 13 Veljača 2019 10:21

adhd

Pozivamo vas na predavanje "ADHD - poremećaj pažnje i hiperaktivnosti" prim.dr. Ljiljane Popović-Miočinović koje će se održati 27.5. (pon) u 19h u Kazalištu Mala scena / MZ Medveščak. Predavanje je bodovano sukladno pravilniku Hrvatske liječničke komore (HLK). Predavanje je najavljeno na stranicama Hrvatske psihološke komore i bodovano za psihologe. Ulaz za zdravstvene radnike i psihologe je slobodan.

 

 

Definicija

Djeca s ADHD-om često sanjare, gledaju u prazno, djeluju izgubljeno, mentalno djeluju usporenije, neaktivnije pa čak i letargično. Često griješe i rade presporo pri rješavaju zadataka koji zahtijevaju kognitivni napor. Zašto je tome tako? U prvu ruku, mnogi pomisle da se radi o manjku inteligencije kod te djece, no radi se o problemu spore senzorne obrade. Djetetu je jednostavno potreban dulji vremenski interval da procesira podražaj iz okoline i odgovori na njega. Ako tome pridodamo probleme s održavanjem koncentracije i slabu sposobnost fokusiranja na zadatak, dobivamo prethodno navedenu sliku djeteta s ADHD-om.

Hiperfokus

adhd

Osobe sa ADHD-om osim manjka pažnje također imaju i tzv. hiperfokus. Slikovito objašnjeno, većina "normalnih" osoba 5 različitih tema može slušati sa podjednakom dozom koncentracije i pokazivati podjednaku (ne)zainteresiranost za njih. Osoba sa ADHD-om pak 3/5 tema jedva može pratiti i pokazuju nezainteresiranost za njih, dok su im one druge dvije izrazito zanimljive i mogu o njima dugo raspravljati i ostati koncentrirane čak i nakon što 'normalnoj' grupi već odavno dosade i požele se maknuti sa njih. Drugim riječima osobe sa ADHD-om istovremeno funkcioniraju ispod i iznad prosječno ovisno o tome da li im je tema o kojoj se raspravlja zanimljiva ili ne.

Izvršne funkcije

• Aktivacija je naziv skupa izvršnih funkcija koja obuhvaća organiziranje, određivanje prioriteta i poticaj za djelovanjem. Djeca koja imaju problema s ovim izvršnim funkcijama često se već u startu susreću s manjkom vremena jer su loši u organiziranju materijala i vremena za rješavanje zadatka pa im treba više vremena za početak rada.

• Fokus ili pažnja obuhvaća fokusiranje na zadatak, održavanje fokusa i usmjeravanje pažnje, a takvu djecu pri rješavanju zadatka često ometa "sanjarenje", vanjski podražaji ili pak netko iz okoline.

• Napor ili zalaganje obuhvaća reguliranje budnosti, pripravnosti, održavanje napora i brzinu procesiranja, a djeca koja imaju problema s ovim izvršnim funkcijama imaju spor ritam rada koji objašnjavaju kao "osjećaj da mi je mozak umoran".

• Problemi s emocijama (izvršne funkcije upravljanja frustracijom i regulacije emocija) javljaju se uglavnom zbog nemogućnosti dovršavanja zadatka te takva djeca uglavnom odbijaju nastaviti s radom na zadatku zbog straha od neuspjeha.

• Korištenje radne memorije i pristupanje sjećanju pripadaju grupi izvršnih funkcija vezanih uz memoriju ili pamćenje,a nedostatak u tim područjima iskazuje se na način da produžuju vrijeme potrebno za zadatak tako da nakon čitanja dijete ne pamti pročitano pa se više puta nanovo vraća na isti sadržaj.

• Akcija ili djelovanje, odnosno nadziranje i samoreguliranje aktivnosti. Takva djeca imaju potrebu za povećanom aktivnošću te uglavnom traže da se kreću i ne mogu mirno rješavati zadatak.

Metode pomoći

• Smanjiti količinu pisanih zadataka

• Dopustiti dodatno vrijeme za dovršavanje zadatka

• Ako je problem u lošem rukopisu, dopustiti učeniku da koristi računalo i printa svoje radove

• Ponuditi učeniku usmeno odgovaranje kao zamjenu za pismeni rad

• Dati kratke i jasne upute o tome kako riješiti zadatak i ponoviti ih nekoliko puta

• Ako je potrebno, napisati upute na papir

• Pismene zadatke razbiti na više manjih segmenata koji zahtijevaju kraću koncentraciju

• Nadgledati učenikov napredak s ciljem praćenja njegova fokusa

• Dopustiti učeniku da se za vrijeme zadatka ustane i prošeta pa da se vrati nastaviti rješavati zadatak

Terapija

Terapija ADHD-a obično uključuje savjetovanje ili lijekove bilo samostalno ili u kombinaciji. Iako liječenje može poboljšati dugoročne ishode, ono ne može u potpunosti riješiti negativne ishode, te nuspojave. Lijekovi koji se koriste uključuju stimulanse, agoniste alfa-2 adrenergičkih receptora, a ponekad i antidepresive. Kod onih koji imaju problema s fokusiranjem na dugoročne nagrade, velika količina pozitivnog pojačanja poboljšava izvedbu zadatka. ADHD stimulansi također poboljšavaju perzistenciju i izvedbu zadatka kod djece s ADHD-om.

Bihevioralne terapije

Postoje dobri dokazi za korištenje bihevioralnih terapija u ADHD-u i oni su preporučeni tretman prve linije kod onih koji imaju blage simptome ili su predškolske dobi. Primijenjene psihološke terapije uključuju: psihoedukaciju, terapiju ponašanja, kognitivnu bihevioralnu terapiju (CBT), interpersonalnu psihoterapiju, obiteljsku terapiju, intervencije u školi, osposobljavanje za društvene vještine, intervenciju vršnjaka, trening organizacije, podučavanje roditelja i "neurofeedback". Podučavanje roditelja može poboljšati brojne probleme u ponašanju, uključujući i oporbena i nesukladna ponašanja.

humana-novaPrim.dr.sc. Ljiljana Popović-Miočinović, spec. pedijatar

subspecijalist pedijatrijske neurologije, Poliklinika ABR

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.