Naslovnica
21.7.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
"Sretna trka 2018."

Hrvatska čitaonica sela Kuti i Maraton klub Velika Gorica vas pozivaju na "Sretnu trku" u subotu, 21.07.2018. sa startom u... Više...
Slika
10 simptoma srčanog udara

Ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao... Više...
Slika
WUC Handball 2018.

Riječki športski sveučilišni savez u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom i Sveučilištem u Rijeci će od... Više...
Slika
"Medo Trail 2018."

MEDO TRAIL 2018 organizira se na Medvednici 14.07.2018. /subota/ kao 8. kolo Treking lige. Za sve koji poznaju Medvednicu (i... Više...
Slika
Kako prepoznati trudnoću?

U ranoj trudnoći postoje nesigurni, vjerojatni znakovi trudnoće, koji mogu biti simptom i nekih drugih stanja, stoga se ne... Više...
Slika
Cjepiva protiv ospisa, zaušnjaka i rubeole

Cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole daju se u trovalentnom cjepivu, znači tri cjepiva u jednoj injekciji, pa može biti... Više...
Slika
"Potrčite za Mladena"

U Zagrebu 2. srpnja (ponedjeljak) u 18.30 starta humanitarna utrka na savskom nasipu, kod Boćarskog doma za teško stradalog i... Više...
Slika
Zaštita od ljetnih vrućina

S dolaskom ljetnih vrućina povećava se rizik pojave kardiovaskularnih oboljenja poput srčanog i moždanog udara osobito u... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti Svjetski dan hrane
Svjetski dan hrane PDF Ispis E-mail
Novosti
Srijeda, 14 Listopad 2009 17:44

fao-logoSvjetskim danom hrane proglašen je 16. listopad u znak obilježavanja dana osnutka FAO (Organizacije za hranu i poljoprivredu) pri Ujedinjenim narodima 16. listopada 1945.g. i obilježava se od 1979. godine. Unatoč naporima WHO-a i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih, kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a u svijetu je gladno preko 850 milijuna ljudi.

O tome govori i ovogodišnji izvještaj Svjetske organizacije za hranu koja je izvijestila da će do 2050.g. svijet morati proizvoditi 70% više hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih će na Zemlji tada biti ukupno 9,2 milijardi, prema UN-ovim predviđanjima. Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi u cijelom svijetu (pogotovo razvijenijim zemljama) kroz razne humanitarne aktivnosti prenijeti poruku kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu.

Cilj kampanje je povećanje društvene svijesti i mobiliziranje svjetskih financijskih sredstava. Namjera je potaknuti moćnike ulagati u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane, a najviše angažiranja stanovništva na njenoj proizvodnji, u smislu "daj ribaru mrežu da lovi ribu", tj. pomoći siromašnim poljoprivrednicima da uzgoje više hrane, da je uspješno plasiraju na tržište, a time i da stvore dovoljnu dobit za sebe i svoju obitelj.


Uzroci nestašice hrane
 

Bez obzira što FAO svake godine povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su npr. izazovi klimatskih promjena i bioenergija, mikro projekti poticanja proizvodnje hrane, državni poticaji poljoprivredne proizvodnje i dr. "glad" za hranom je sve veća. U zadnjih desetak godina ovog stoljeća cjelokupna svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju, tako da se stalno crpe svjetske zalihe žita koje su prije dvije godine bile najniže u zadnjih 30 godina. Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju raznim uzrocima kao što su:  

1)      Globalizacijski procesi

Rastuća svjetska populacija stvara nova tržišta i povećava se potražnja za hranom u inače najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemljama svijeta. To uzrokuje nagli rast novih gradova i naselja na uštrb velikih poljoprivrednih površina (napuštanja farmi, isušivanja rižinih polja, uništavanjem plantaža) s jedne strane, a s druge veliku potražnju za pitkom vodom i vodom za pokretanje energije u novim tehnološkim procesima. Iz tog razloga  poljoprivredna proizvodnja mora podržavati proizvodnju veće količine hrane s mnogo manje raspoložive vode, što dugoročno zahtijeva razvoj novih usvjeva otpornih za sušu.        

2)      Klimatske promjene

Promjene klime zbog globalnog onečišćenja uzrokuju brojne poplave, velike suše, razorne uragane i tajfune u raznim dijelovima svijeta osiromašuju ionako siromašna područja. Npr. 2007. godina bila je godina velikih suša u Australiji i Novom Zelandu koje su pogodile 10% svih poljoprivrednih površina u Australiji.

3)      Alternativne energije

Zbog sve manjih i ograničenih količina nafte te političke "trgovine", traže se novi energenti. Najpoznatiji je bio-dizel kojemu je osnovni sastojak etanol dobiven iz žitarica (kukuruz, uljena repica, šećerna trska i dr.) Radi potražnje za etanolom države subvencioniraju poljoprivrednike za proizvodnjom određenih kultura za potrebe bio-energije. Iz tog razloga velika područja poljoprivrednih kultura prenamjenjuju se za kulture izvore bio-energije umjesto za prehranu.

Summit o hrani

U Rimu se 1996.g. održao "Summit o hrani" na kojem su se sastali prestavnici iz 194 zemlje (šefovi država i vlada), kako bi bi pronašli rješenje za osiguranje dostatne količine hrane, a istovremeno sačuvati čisti zrak i okoliš. Na tom povijesnom sastanku zaključeno je da je to posljednja prilika čovječanstva za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta –"Osigurati hranu za sve".

I danas nakon tog povijesnog Summita, obilježavanje Svjetskog dana hrane ponovno je važno i dramatično aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnom problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama, kao i radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Činjenica je ovih zadnjih 10-tak godina da je proizvodnja hrane u siromašnim zemljama sve manja i lošija, a taj trend će se nastaviti u slijedećim desetljećima.  

Zato, svi zajedno također moramo razmisliti koliko trošimo na hranu i u kojim količinama je konzumiramo. Dakako, svi smo mi u ovo vrijeme recesije "stegnuli remen" i svatko od nas zna koliko može smanjiti potrošnju namirnica koje nam nisu od životne važnosti, jer broj gladnih u svijetu ne poznaje statistike niti recesije.  

Za ilustraciju o potrošnji hrane pojedinih obitelji diljem svijeta pogledajte link:

How much do we eat   

UPTT.hr 

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.