|
 U subotu, 21. ožujka, s početkom u 10 sati, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu Prijatelji životinja će u suradnji s FARM-om (Farm Animal Rights Movement) održati Sajam zdrave hrane, kako bi se građani upoznali s ponudom zdravih, bezmesnih jela i proizvoda. Prije toga u petak, 20. ožujka u18 sati, na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava bit će javno prikazan film Hrana za život (Food for Life).
Udruga Prijatelji životinja uoči Svjetskog dana bez mesa (Meatout Day) pokreće projekt pod nazivom 'Pametni ne jedu kancerogeno'. Šokantni jumbo i City Lights plakati imaju za cilj upozoriti građane na opasnosti koje se kriju iza životinjskoga mesa, a koje oni koji profitiraju na njegovoj prodaji žele prikriti. Projekt također ima za cilj razbijanje predrasuda o bezmesnoj prehrani i ukazati na velike zdravstvene pogodnosti takve prehrane. Prehrana bez mesa poželjna je sa zdravstvenog gledišta budući da, između ostalog, smanjuje mogućnost obolijevanja od karcinoma debelog crijeva, dojke, prostate, želuca, bubrega, gušterače, mokraćnog mjehura. Pored toga, već niz godina liječnici i nutricionisti upozoravaju na zdravstvene prednosti izbacivanja crvenog mesa iz prehrane u svrhu prevencije kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.  Svjetska zdravstvena ogranizacija (WHO) utvrdila je da su prehrambene navike u 30% slučajeva uvjetovale razvoj karcinoma kod ljudi zapadnih zemalja. Znanstvenici koji istražuju uzroke raka uočili su da ljudi koji izbjegavaju meso teže obolijevaju. Vegetarijanska prehrana koja uključuje žitarice, mahunarke, povrće i voće dobra je zaštita od mnogih bolesti. Stoga ne iznenađuje da su velike studije u Engleskoj i Njemačkoj pokazale da vegetarijanci imaju čak 40% manju mogućnost da obole od pojedinih vrsta raka u odnosu na mesojede.
Istraživanja su pokazala da i prevelike količine željeza u organizmu mogu uzrokovati rak. Iako tijelo treba određene količine željeza za zdravo funkcioniranje, prema američkom istraživanju National Health and Nutrition Examination Survey previsoke količine željeza u organizmu potiču stvaranje slobodnih radikala koji oštećuju DNK, čime uzrokuju rak. Zbog svakodnevne konzumacije crvenog mesa dolazi do prezasićenja organizma željezom. Stoga stručnjaci za prevenciju raka preporučuju izvore željeza biljnoga podrijetla koji osiguravaju optimalan unos željeza u organizam. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade (American Dietetic Association i Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju koja kao rezultat ima stajalište da je 'dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući period trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije'. Nadalje, studija iznosi stav 'da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutricijelno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti'. Isto mišljenje izrazila je Britanska nutricionistička fondacija (British Nutrition Foundation). U Hrvatskoj živi preko 150.000 vegetarijanaca, a taj broj svakodnevno raste. Najveći broj ljudi prelazi na bezmesnu prehranu upravo zbog zdravlja, no sve je više ljudi koji i iz suosjećanja prema životinja odbacuju meso. U razdoblju ekoloških kriza važan podatak iz izvještaja UN-FAO-a za prelazak na bezmesnu prehranu je taj da mesna industrija ima veći utjecaj na globalno zatopljenje od ukupnog prometa na svijetu. Svjetski dan bez mesa Već godinama u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, na prvi dan proljeća obilježava se
Svjetski dan bez mesa.
Ove godine, u subotu, 21. ožujka, s početkom u 10 sati, na Trgu bana Jelačića u
Zagrebu Prijatelji životinja će u suradnji s FARM (Farm Animal Rights Movement)
održati Sajam zdrave hrane, kako bi se građani upoznali s ponudom i prednostima
zdravih, bezmesnih jela i proizvoda. Na sajmu će biti i bezmesni proizvodi poput
seitana (pšeničnog mesa), tofua (sira od soje), salama, kobasica, burgera.
Uz degustacije i prigodne prodaje građane na sajmu čeka i besplatna provjera
postotka masnoće u tijelu i indeksa tjelesne mase. Ovom provjerom građani će moći
saznati koliko njihov stil života i prehrane utječe na njihovo zdravlje.
Film 'Hrana za život' (Food for Life) koji prikazuje zdravstvene, etičke i ekološke
prednosti bezmesne prehrane bit će također prikazan na Sajmu zdrave prehrane, a prvo
prikazivanje dogodit će se na dvometarskom video platnu u petak, 20. ožujka, na
zagrebačkom Trgu kralja Tomislava u 18 sati.
Zdravstveni razlozi za bezmesnu prehranu su brojni, a najvažniji su prevencija
raznih oboljenja poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti.
Vegetarijanci imaju 20% nižu stopu smrtnosti od svih oboljenja, što znači da žive
dulje i ne razbolijevaju se često.
Svaki drugi građanin Hrvatske umre od bolesti srca i krvnih žila, a podaci pokazuju
da se te bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti u više od 90 posto slučajeva. Prema
mnogim istraživanjima visoka razina kolesterola povezuje se s većim rizikom od
srčanog udara. Danas se u mesnoj industriji koriste hormoni rasta, stimulansi
apetita, antibiotici i sedativi koji ostaju u tijelu životinje da bi na kraju
završili u tanjurima.
Prema posljednjem istraživanju u Hrvatskoj živi 150.000 vegetarijanaca, a taj broj
svakodnevno raste. Sve je više ljudi koji iz suosjećanja prema patnjama životinja
odbacuju meso. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala živa bića imaju
osjećaje i da su njihovi osjećaji isti našima kao i nepobitna činjenica da meso nije
potrebno u ljudskoj prehrani.
Svjedoci smo sve učestalijih ekoloških kriza. Stoga je važno znati da mesna
industrija više utječe na globalno zatopljenje od ukupnog prometa na svijetu, o čemu
je izvijestio UN-FAO još 2006. godine. Visoki dužnosnik Organizacije za hranu i
poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima Dr. Henning Steinfeld tako je izjavio da je
mesna industrija 'jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonose najozbiljnijim
problemima okoliša danas' te da je potrebno 'hitno djelovati kako bi se stanje
poboljšalo'. To je dovoljno za mnoge da se odluče izbaciti meso iz svoje prehrane.
U vodećim zemljama Zapada oko 80% proizvedenih žitarica koristi se za prehranu
životinja. Većina siromašnih zemalja proizvodi žitarice ne za prehranu svog
stanovništva, koje umire od gladi, nego za prodaju Zapadu gdje je potražnja za njima
nevjerojatno velika zbog uzgoja životinja. Iz ovog zaključujemo da vegetarijanska
prehrana utječe na smanjenje gladi u svijetu.
Stoga prvi dan proljeća ove godine može biti prvi dan savjesnijeg odnosa prema
životinjama, prirodi i vlastitom zdravlju. |
Film 'Hrana za život' (Food for Life)-video Mediji |
Novosti 
