Ekvinocij ili proljeće Ispis
Fokus
Autor Medikus   
Utorak, 20 Ožujak 2012 07:57

proljeceU utorak 20. ožujka nam stiže proljeće i to točno u 6 sati i 11 minuta. Ostat će nam takvo  92,75 dana i noći. Tada će Sunce u svom prividnom kretanju po nebu presjeći liniju nebeskog ekvatora i početi se penjati sve više i više. 20. ožujka je dan proljetnog ekvinocija, izjednačenja svjetlosti i tame, a nakon tog datuma imat ćemo sve više i više topline i svjetlosti. Trajanje dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije potpuno jednako.

 

Proljeće koje se rađa, trajat će sve do 21. lipnja kada dolazi ljeto.Ovo je vrijeme kada je količina svjetlosti i tame u savršenoj ravnoteži, a Priroda se budi i nagovještava skoru prevlast svjetlosti. Dakle, proljetni je ekvinocij zapravo svetkovina svjetlosti i plodnosti, posvećena Ostari, odnosno Eostari, saksonskome bogu proljeća. Danas je, naravno, slavljenje ekvinocija i solsticija zadržano među sljedbenicima poganstva. Ipak, u Irskoj se ova proslava zadržala i modificirala u kršćanskome duhu, tako da Irci proljeće slave 17. ožujka u vidu dana sv. Patrika.

Običaji, legende, mitovi i narodna vjerovanja

U starom se Rimu, prvi dan proljeća slavio kao početak nove godine. A još davno prije toga, stari su Kelti ovaj dan slavili kao uskrsnuće Sunca. Još se i danas neopagani skupljanju na Stonehengeu, koji je konstruiran tako da se, u zoru prvog dana proljeća, sunce uzdiže točno iznad menhira. Tada tisuće ljudi moli drevne druidske molitve i slavi život.

Obzirom da se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem, crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca, nakon proljetnog ekvinocija. A i sama uskršnja ikonografija sa zečevima, pilićima i bujnom vegetacijom zapravo je kopija starih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.

Prvi dan proljeća ima poseban značaj i u Iranu. Naime, ondje se na taj dan slavi Nowruz, što u doslovnom prijevodu s perzijskog znači novi dan. Korijene ovog blagdana pronalazimo u predislamskom razdoblju. On potječe iz zoroastrizma i obično se prikazuje kako lav proždire bika. Takav prizor možemo vidjeti na reljefima iz vremena cara Darija, pa i ranije.

Sam se naziv Nowruz prvi puta spominje u drugom stoljeću prije Krista, u brojnim perzijskim zapisima, ali sa sigurnošću se zna kako je obilježavan u doba vladavine dinastije Ahemenida, koji su vladali od 638. do 330. godine prije Krista.

Na taj se dan gotovo sve iranske obitelji okupljaju i promatraju sunce, uz obavezno čašćenje i veliko veselje. Slave ga svi iranski narodi, a proširio se i na središnju Aziju, te na dijelove Kine, a stigao je čak i do Blakana. Pretpostavlja se da je ovaj blagdan došao i do Židova, koji su ga preimenovali u Purim. To je, naime, židovski blagdan koji podsjeća na izbavljenje Židova koji su bili u opasnosti istrebljenja u Perziji, što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu. Održava se u rano proljeće, a popraćen je svojevrsnim karnevalom.

Zeleni Jura

Proljeće se, dakako, slavilo i slavenskim zemljama. U ovim su krajevima posebnu važnost imale proslave Zelenog Jure. Iako je to slavlje dolazilo u kasno proljeće, vjerovalo se da on s proljećem dolazi iz podzemlja kako bi donio bujnu vegetaciju i toplo vrijeme. A tko je zapravo bio Jura? Sin boga Peruna, koji je ubrzo nakon rođenja bio ukraden i odnesen bogu Velesu, bogu podzemlja i stoke, koji je o njemu preuzeo brigu. Obzirom da se oduvijek vjerovalo da je podzemlje zeleno i puno vegetacije, mislilo se da Jure s proljećem donosi sam početak cvjetanja i listanja, prenose na portalu biosvijest.hr Isto tako, vjerovalo se da zemlja podzemlja leži iza mora na jugu, kamo ptice migriraju po zimi, i da Jure dolazi upravo od tamo.

Buđenje novog života

Kako je ovo vrijeme buđenja novoga života, sada je najbolje doba da uklonimo sve nepravilnosti i sve što nas sputava iz života. Kako se slavi rast i život, tako je najvažnija boja svijetlo zelena, "kao mlada trava".

Kuća se ukrašava proljetnim cvijećem (kakvo su narcisi, ljubičice, irisi, borovnica, božur, sve proljetnice) i biljnim izdancima, a dobro je i nositi odjeću zelene boje. Važan je i izbor proljetne hrane: jedu se jela od već spominjanih jaja, zatim mliječni proizvodi (posebno svježi sir i kefir) i raznovrsno zeleno bilje (kupus, kelj, špinat, šparoga, mladi luk, salata), koje je nabolje jesti svježe, nekuhano i neobrađeno. Dobro je jesti i klice raznih mahunarki (soja, grah, slanutak) i grickati razne sjemenke (primjerice bundevine koštice i sjemenke suncokreta).

Uz sve to dobro je što više šetati šumama i livadama, uz jezera i rijeke, planinariti ili kampirati te prakticirati meditacije na otvorenom, na mjestu gdje ljudi ne zalaze često, a zrak i priroda su čisti, jer je oslobađajući osjećaj nakon dugog razdoblja tame i hladnoće razbuditi um i tijelo i uhvatiti ritam prirode.

Alfa-portal.com