Svjetski dan oboljelih od vitiliga Ispis
Novosti
Četvrtak, 14 Lipanj 2018 19:51

vvitiligoObilježavanje Svjetskog dana oboljelih od vitiliga održati u ponedjeljak, 18.06.2018. g. s početkom u 16 sati u Predavaonici Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice, Vinogradska cesta 29.

 

 

Skup će otvoriti akademkinja Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva i prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, predsjednik Hrvatskog saveza oboljelih od vitiliga koji će iznijeti daljnje modalitete suradnje Hrvatskog dermatovenerološkog društva i Hrvatskog saveza oboljelih od vitiliga. U sklopu obilježavanja predviđena su kratka predavanja vezana za nastanak bolesti i njezino liječenje te utjecaj na kvalitetu života oboljelih.

Vitiligo

Vitiligo je stanje koje uzrokuje depigmentaciju na dijelovima kože. Očituje se kada melanociti, stanice koje su odgovorne za pigmentaciju kože, odumru ili postanu nestabilne za funkcioniranje. Uzrok vitiliga je nepoznat, ali istraživanja ukazuju na moguće podrijetlo iz autoimunih, genetskih, neuralnih, viralnih uzroka ili pak od oksidativnog stresa. Incidencija u svijetu je manja od 1%. Najčešći oblik je nesegmentalni vitiligo, koji ima obilježje da se pojavljuje u simetričnim obrascima, ponekad preko velikih dijelova tijela.

Simptomi

Najistaknutiji simptom vitiliga je depigmentacija dijelova kože koji se pojavljuju na ekstremitetima. Iako su dijelovi u početku maleni, često se povećaju i promjene svoj oblik.Kada se kožne lezije očituju, najistaknutije su na licu, rukama i zglobovima.Depigmentacija je djelomično zapažena oko tjelesnih otvora, poput usta, očiju, nozdrva, gentalija i pupka. Neke lezije imaju hiperpigmentaciju oko rubova.

Liječenje

UVB fototerapija

Izlaganje kože na UVB svijetlo iz UVB lampi je najčešća vrsta liječenja vitiliga. Tretman može biti proveden u kući s kućnom UVB lampom ili pak u ambulanti. Tretman može trajati nekoliko tjedana ako su promjene na vratu ili na licu ili pak ako traju dulje od 3 godine. Ako su promjene na rukama ili nogama i traju dulje od tri godine, potrebno liječenje može trajati i nekoliko mjeseci. U ambulanti se tretmani vrše 2-3 puta na tjedan, a u kući svaki dan, što čini kućno liječenje još učinkovitijim. Dodavanjem psoralena, fotosenzitizatora koji pojačava učinak UV svijetla, može se pripomoć u djelomičnoj repigmentaciji. Istraživanja su pokazala da imunomodulatorne kreme poput Protopic i Elidel također uzrokuju repigmentaciju u nekim slučajevima kada se kombiniraju sa UVB uskopojasnim tretmanom. Izvješće iz 1997 sugerira da kombiniranje dodataka vitamina B12 i folne kiseline sa izlaganjem suncu uzrokuje repigmentaciju u 52% slučajeva.

PUVA fototerapija

Tretmani sa ultravioletnim (UVA) svijetlom se normalo vrše u hospitaliziranim centrima. Psoraleni i tretman sa ultravioletnim A svijetlom (PUVA) uključuje uzimanje lijeka koji povisuje kožnu senzitivnost na ultravioletno svijetlo. Koža je tada izložena visokim dozama ultravioletnog A svijetla. Tretman je potrebno raditi dvaput na tjedan kroz 6-12 mjeseci ili čak dulje. Zbog visokih doza UVA i psoralena, PUVA može uzrokovati nuspojave poput sunčanih opekotina ili kožnih pjegica. Uskopojasna ultravioletna B (UVB) fototerapija se sada mnogo češće koristi od PUVA-e zbog manje učestalih nuspojava i kožnih oštećenja. Poput PUVA-e, tretman se vrši dvaput tjedno u bolnici ili svaki dan doma, i ne postoji potreba za korištenjem psoralena.

Transplantacija melanocita

U listopadu 1992. publicirano je znanstveno izvješće o uspješnoj transplantaciji melanocita na područja zahvaćena vitiligom sa efektivnom repigmentacijom područja. U proceduru je uključeno uzimanje tankog sloja pigmentirane kože sa glutealne regije pacijenta. Tada su melanociti bili odvojeni u stanične suspenzije koje su bile proširene u kulturi. Područje koje se tretiralo je ogoljeno sa dermobraderom i melanocitna presadnica je primjenjena. Između 70 i 85% pacijenata su osjetili gotovo kompletnu repigmentaciju njihove kože. Duljina trajanja repigmentacije se razlikovala od osobe do osobe.

Kožno maskiranje

U blažim slučajevima, dijelovi kože zahvaćeni vitiligom mogu se sakriti šminkom ili ostalim kozmetičkim maskirnim rješenjima. Ako je pogođena osoba blijedog tipa kože, dijelovi kože zahvaćeni vitiligom mogu se učiniti manje vidljivim tako da se izbjegava sunčanje i tamnjenje nezahvaćene kože.

Wikipedia.org

VEZANI SADRŽAJI